Kip je postavljan samo sedam godina nakon banove smrti. Prvotno je bio usmjeren prema sjeveru, dakle prema Mađarskoj, čiju je revoluciju ban ugušio 1848. ulaskom u Peštu.
Uklonila ga je noću 1947. komunistička revolucionarna vlast želeći ugušiti hrvatske nacionalne osjećaje, a vraćen je 1990. i to okrenut mačem u smjeru odakle se „valjala nova opasnost“ za Hrvate – Velika Srbija.
Na današnji dan 16. prosinca 1866. svečano je otkriven na glavnom zagrebačkom trgu spomenik banu Josipu Jelačiću.
Kip je djelo Antona Dominika Fernkorna, poznatog bečkog kipara koji je izradio i kip sv. Jurja koji ubija zmaja (danas smješten pokraj zgrade HNK), te kip Blažene Djevice Marije iznad fontane pred katedralom.
Svečanost otkrivanja spomenika banu Jelačiću zabilježena je na fotografiji Franje Pommera, koja se može smatrati prvom reportažnom fotografijom u hrvatskoj povijesti.
Još za života središnji trg glavnog grada Hrvatske Zagreba preimenovan je iz Harmice banovim imenom, a postavljenje spomenika kao simbola hrvatskog inata i borbe za slobodu nije bilo blagonaklono gledano iz tadašnjih centara Beča i Pešte.
Hrvatski je domoljubni narod tih burnih godina uspio dobrovoljnim prilozima skupiti sredstva da se spomenik dovrši, te on i danas stoji kao simbol borbe Hrvata protiv tuđinaca.
