16. siječnja 1969. Samozapaljenja studenata u komunističkoj Čehoslovačkoj – “Boli me, ali zlu se moramo suprotstaviti”

Foto: Hrvatsko-češko društvo

Godine 1969. trojica studenata i više drugih osoba, od kojih je najpoznatiji Jan Palach (20), izvršila su javna samozapaljenja kao protest protiv zla komunizma i sovjetske intervencije protiv Praškog proljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Mladi Česi dragovoljno umirali za slobodu svoje zemlje – cijeli Prag na sprovodu Jana Palacha:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Na današnji dan 1969. godine u Pragu se spalio češki student Jan Palach u znak prosvjeda protiv ruske (sovjetske) komunističke intervencije u toj zemlji.

Tog prohladnog, sumornog četvrtka, 16. siječnja 1969. godine, točno u 14.25 sati, u središtu Praga, na Václavskim náměstíma, planula je ljudska buktinja. Prilika obavijena plamenom preskočila je ogradu, potrčala preko ceste i zaputila se prema spomeniku svetoga Václava, ali se usput saplela i to je omogućilo nekolicini prolaznika da svojim kaputima ugase vatru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako teško ozlijeđen, mladić je uspio ljudima oko sebe reći kako nije samoubojica, te da je taj njegov čin protest protiv stanja u zemlji i da je u torbi na mjestu gdje se zapalio ostavio pismo u kojem sve objašnjava. Preko 85% njegova tijela bilo je prekriveno teškim opeklinama i spasa nije bilo.

Sve do smrti, sljedeća tri dana, strašno je trpio, ali nije htio primiti nikakva sredstva za ublažavanje bolova, kako bi bio pri punoj svijesti i objasnio motive koji su ga naveli na tako radikalan postupak.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grobnica Jana Palacha – mjesto koje i danas hodočaste slobodarski Česi

Photo: wikimedia.commons.org

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Boli me, ali zlu se moramo suprotstaviti”

Mjesec dana kasnije drugi student – Jan Zajic spalio se na istom mjestu, na praškom trgu sv. Vjenceslava, a slijedio ih je i treći student – Evžen Plocek u travnju te godine.

Pet mjeseci prije, trupe SSSR-a, Bugarske, Poljske, Istočne Njemačke i Mađarske okupirale su Čehoslovačku i tako zgazili reformsku struju Alexandera Dubčeka koja je tražila liberalizaciju tadašnjeg komunističkog sustava. U invaziji je odbila sudjelovati jedino Rumunjska – iako članica Varšavskog pakta.

 

Grafiti u čast čeških mučenika i boraca protiv zla komunizma

Graffito an einer Prager Häuserwand.jpg

Photo:wikimedia.commons.org

 

U Čehoslovačku je ušlo između 5 i 7 tisuća sovjetskih tenkova i 200 do 600 tisuća vojnika, pod izlikom da su čehoslovački komunisti zatražili “bratsku pomoć protiv kontra-revolucije” i pri tomu je poginulo više od 100 ljudi.

Jan Palach je prvo pokopan na praškom groblju Olšanyju i grob mu je postao mjesto hodočašća. Zato ga je 1973. policija potajno ekshumirala, kremirala i pepeo pokopala u Všetatyju.

Nakon pada komunizma Palachov pepeo vraćen je u praški grob, koji mnogi Česi pohode svakog 16. siječnja.

 

Sprovod Jana Palacha

Photo: wikimedia.commons.org

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.