Danas obilježavamo Svjetski dan sjećanja na žrtve trgovine ljudima.
Dvije najčešće vrste trgovine ljudima seksualna i radna eksploatacija, sve u svrhu profita.
Najčešće žrtve trgovanja ljudima su žene i to u svrhu seksualne eksploatacije. Mnoge žene često bivaju prevarene od svojih obitelji i poznanika te su primorane suočiti se s moralnom osudom okoline i sramom. Nadalje, u zadnje vrijeme sve više djeca i adolescenti postaju glavne mete trgovaca ljudima.
Glavni uzroci trgovine ljudima
Djeca su često žrtve nasilnih posvojitelja, izrabljivana na više načina: kao posluga u domaćinstvima, u pornografiji i prostituciji, u tvornicama i na plantažama kao jeftina ili besplatna radna snaga, na ulicama za distribuciju droge ili radi prošenja, poslani u rat kao ratnici, trgovina organima.
No ni muškarci nisu pošteđeni.
Muškarci sve više postaju žrtve seksualnog iskorištavanja, kao jeftina radna snaga u građevinskim tvrtkama i plantažama, u kriminalnim skupinama za preprodaju oružja i droge te za kriminalna djela. Dvije najčešće vrste trgovine ljudima seksualna i radna eksploatacija, sve u svrhu profita.
Glavni uzroci trgovine ljudima su diskriminacija (spolna, rasna, na tržištu rada, vjerska), siromaštvo (osobito kod žena), nezaposlenost, nasilje (fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko i institucionalno), zlostavljanje i alkoholizam. Ostali uzročnici su ekonomska i socijalna nejednakost, sukobi i ratovi, kriminal i korupcija, prisutnost vojske i oružanih snaga, slabi pravni sustavi, smanjenje značenja međunarodnih granica, klimatske promjene i prirodne katastrofe, velika potražnja za jeftinom radnom snagom te velika potražnja u području prostitucije.
Migranti – meta trgovine ljudima
Proces trgovine ljudima najčešće započinje s migrantima. Trgovci pružaju usluge koje „pouspješuju“ migraciju, nudeći razna obećanja. Vrlo često migranti, a osobito žene i djeca, postaju žrtve kriminalnih i nasilnih skupina. Često nakon što žrtve prijeđu granicu, trgovci se uključuju u ilegalne i kriminalne aktivnosti, no iako vrše kontrolu nad žrtvama, prijevara je često teško prepoznatljiva pa žrtva ni ne primijeti što joj se događa.
Samo 1-2% žrtava se spasi iz lanca trgovine ljudima.
U Republici Hrvatskoj najviše je zastupljeno seksualno iskorištavanje žena, a u porastu je i radno iskorištavanje ponajviše muškaraca te djece koja prose. Nadalje, u zadnjih 10 godina u RH bilo je više od 100 osoba žrtava trgovanja ljudima, a taj broj sve više raste. Štoviše, problemi u RH tiču se vrlo malog broja procesuiranih počinitelja ovog kaznenog djela i identificiranje žrtava te sekundarne viktimizacije žrtava. S druge strane u RH je postignut napor u borbi protiv trgovanja ljudima edukacijom relevantog osoblja, ratifikacijom i potpisivanjem ključnih dokumenata te raznim inicijativama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
