Toma Mikloušić, hrvatski je pisac, svećenik, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika, rođen na današnji dan 1767. u Jastrebarskom. Jedan od posljednjih hrvatskih pisaca i zagovornika koji se zalagao za službenu upotrebu kajkavskog narječja.
Pisao je nabožne knjige, školski latinsko-hrvatski konverzacijski rječnik i gramatiku, spise o gospodarstvu i kućnim lijekovima, prigodnice na latinskom i hrvatskom, skupljao usmene pjesme i poslovice te podatke iz političke i kulturne hrvatske povijesti. Godine 1819. izdao je Stoletni kalendar iliti Dnevnik stoletni horvatski do leta 1901 kažuči, u kojem je naveo sve narodne nazive mjeseci.
Mikloušićevo djelo jedno je od izvorišta Krležina kajkavskog opusa.
Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup, izabrao je Mikloušića da prevede Bibliju na hrvatsko kajkavsko narječje. Nije poznato koje je knjige Svetoga Pisma Mikloušić osobno prevodio na hrvatski, budući da su u isto vrijeme na poslu prevođenja sudjelovali i svećenici Ivan Krstitelj Birling, Stjepan Korolija, Ivan Nepomuk Labaš i Ivan Rupert Gusić. Rad na prevođenju kajkavske Biblije pokušao je nastaviti Mikloušićev rođak Ignac Kristijanović.
Bio je među prvim hrvatskim biografima.
