29. siječnja blaženi Julien Maunoir – ‘Tad Mad’ Bretanje ozdravljao bolesne i oslobađao opsjednute!

Foto: hu-benedikt.hr

Za bretonski narod postao je i ostao “Tad Mad” – “Dobri otac”. Ponizan, revan i čedan duhovnik, ostavljao je za sobom župe ojačane u vjeri i pastire koji su nastavljali njegovo djelo. Glasovit po svojim čudesima, ozdravljao je bolesnike, oslobađao opsjednute i čitao srca ispovjednika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Današnji zaštitnik je blaženi Julijan Maunoir (bretonski Juluan Maner), francuski isusovac i apostol Bretanje.

Slijedeći primjer svoga prethodnika, oca Michela Le Nobletza, djelovao je kao pučki misionar među žiteljima bretonskoga jezika (taj keltski jezik danas u Bretanji govori oko 360.000 ljudi, a dvojezično vjerojatno čak i više od 1.000 ljudi), kojeg je po zagovoru Majke Božje naučio kao upravitelj kolegija u Quimperu.

Kad je teško obolio, zavjetovao se da će se u slučaju ozdravljenja posvetiti misijama u Bretanji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božji narod masovno je odgovorio na njegov zov. Deseci tisuća vjernika okupljali su se oko njega i slušali njegove vatrene propovijedi i praktične pouke, pristupali svetim sakramentima i postajali bolji. Obišao je sve bretonske biskupije, poučavao, propovijedao, ispovijedao, organizirao pučke pobožne svečanosti, poticao štovanje starih bretonskih svetaca, gradio domove za stare i nemoćne, dopunio pravopis bretonskog jezika. Njegove misije u pojedinim župama trajale bi više od mjesec dana.

Za bretonski narod postao je i ostao “Tad Mad” – “Dobri otac”. Ponizan, revan i čedan duhovnik, ostavljao je za sobom župe ojačane u vjeri i pastire koji su nastavljali njegovo djelo. Glasovit po svojim čudesima, ozdravljao je bolesnike, oslobađao opsjednute i čitao savjesti.

Preminuo je 28. siječnja 1683. u bretonskom selu Plévinu. Narod ga je počeo štovati i zazivati kao svoga sveca i apostola. S naročitom zahvalnošću slave ga četiri bretonske biskupije. Blaženim ga je proglasio 1951. papa Pio XII.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

*Bretonci, stanovnici francuske pokrajine Bretagne (prema lat. Britannia minor), keltskog podrijetla, jezika i folklora. Tradicionalne su djelatnosti Bretonaca poljodjelstvo, morski ribolov i pomorska trgovina; specifična tekstilna proizvodnja nestala je u XIX. st. Zbog dugotrajne orijentacije na pomorstvo, Bretonci su najbolji i najsmioniji francuski mornari. Seosko stanovništvo živi raštrkano na malim gospodarstvima unutar ograđenih posjeda. Veliko je bogatstvo tradicionalne pučke kulture (odjeća, glazba, legende, vjerovanja, običaji), koja se do nedavno očuvala. 

Bretonski jezik je jezik iz otočne skupine keltskih jezikâ (bretonski breizh, brezhoneg, brezhonnik); pripada britskoj (britonskoj) podskupini, a najbliži su mu velški i kornički. Prema različitim izvorima, bretonskim se služi, u različitoj mjeri, između 700 000 i 1 200 000 govornika, a gotovo su svi dvojezični. Nema jasna službenog statusa; u prošlosti je bio zabranjivan, ali se danas tolerira njegovo podučavanje u školama, a podučava se i na sveučilištu (Rennes); u gradovima uzmiče pred francuskim. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.