3. prosinca 1997. Konvencija o zabrani uporabe protupješačkih mina – posljedica velikosrpske agresije su i stotine poginulih i osakaćenih nakon završetka rata

Foto: civilna-zastita.gov.hr

Od 01.01.1996. godine do 31.12.2018. godine dogodilo se 423 minske eksplozije i nesreća u kojima je ukupno stradalo 595 građana Hrvatske. Smrtno je stradalo 203 osobe, među kojima i mnoštvo djece, a teške tjelesne ozljede i tjelesna sakaćenja zadobilo je 271 građanin, dok ih je 120 zadobilo lake tjelesne ozljede. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedica je to velikosrpske agresije od 1991-1995 na našu Domovinu. O tome se čak i ne piše i ne govori, a kamoli da bi se netko pozvao na odgovornost za te brojne poginule i osakaćene osobe u posljednjih 23 godine mira.

 

Zabrana protupješačkih mina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas je 22. obljetnica potpisivanja Konvencije o zabrani uporabe, skladištenja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina. Tu su konvenciju potpisale 122 države u kanadskom glavnom gradu Ottawi. Države potpisnice su se obvezale u roku od 4 godine uništiti sve svoje zalihe protupješačkih mina, a minska polja ukloniti u roku od 10 godina, s mogućnošću produljenja na zahtjev.

U Ottawi (Kanada), 3. prosinca 1997. godine, predstavnici 121 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani uporabe, uskladištenja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina i o njihovom uništenju kojom je otpočela posljednja etapa zabrane ovog opasnog oružja koje svoje žrtve nalazi i u poslijeratnoj Hrvatskoj. Protupješačke mine tako su se našle u skupini oružja kao što su kemijska oružja (npr. bojni otrovi), ekološka oružja i bakteriološka oružja, a čiju proizvodnju, trgovinu i uporabu međunarodno ratno pravo apsolutno i bezuvjetno zabranjuje.

(VIDEO) 4. travnja – svjetski dan svjesnosti o opasnosti od mina: Zašto Plenkovićeva vlada ukida Hrvatski centar za razminiranje?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedice velikosrpske agresije traju desetljećima – i danas se umire od mina

Od 01.01.1996. godine do 31.12.2018. godine u Hrvatskoj su se dogodila 423 minska incidenata i nesreća u kojima je ukupno stradalo 595 osoba. Smrtno je stradalo 203 osobe, teške tjelesne ozljede zadobilo je 271 osoba dok ih je 120 zadobilo lake tjelesne ozljede.

Srbijanska agresija i zločini vežu se najčešće uz ratno vrijeme 1991-1995. Ali posljedice srbijanske okupacije Hrvatske i rata ostaju godinama i desetljećima: dokaz tome su stotine poginulih i tjelesno osakaćenih Hrvata i građana Hrvatske. Zlo koje je posijano u Beogradu, a realizirano u agresiji i okupaciji Hrvatske, još uvijek uzima svoje žrtve. Ljudski životi se gube, amputiraju dijelovi tijela, na minskim poljima pogibaju djeca, a nitko nije za to nije odgovarao!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još gore, veliki dio medija i političara o tim strahotama gotovo niti ne piše i govori, pa malo tko i zna za čak 203 osobe poginule od mina nakon završetka rata. Čemu se čuditi kada se zločinci i silovatelji iz Vukovara i danas slobodno šeću svijetom.

“Države potpisnice,
Odlučne da stanu na kraj patnjama i žrtvama izazvanim protupješačkim minama koje svakog tjedna ubijaju i sakate stotine ljudi, uglavnom nedužnih i bespomoćnih civila, a posebice djece, ometaju gospodarski razvitak i obnovu, sprječavaju povratak izbjeglica i prognanika i imaju druge teške posljedice godinama nakon postavljanja.” (Izvadak iz Konvencije)

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.