Zanimljivo je da je svećenik podatke za svoju slavnu enciklopediju crpio i iz kršćanskih i iz nekršćanskih izvora. Njegova enciklopedija Etymologiae je najveća enciklopedija ljudskog znanja, sastavljena početkom srednjeg vijeka u 7. stoljeću.
Zbog njegovog doprinosa umrežavanju cjelokupnog tadašnjeg ljudskog znanja predloženo je da se on proglasi svecem zaštitnikom korisnika interneta.
Na posebnoj ceremoniji održanoj 1997. godine, papa Ivan Pavao II proglasio je Izidora Seviljskog, seviljskog biskupa i kršćanskog filozofa, zaštitnikom Interneta.
Na današnji dan umro je znameniti svetac Izidor Seviljski. Bio je izuzetno važan za europsku učenost, jer je sastavio jednu od prvih enciklopedija u svjetskoj povijesti. Naime, u svojem djelu naziva “Etymologiae” skupio je velik dio Europljanima dostupnog znanja u 7. stoljeću.
Svoje slobodno vrijeme provodio je iščitavajući mnoge antičke i tadašnje pisce te je uskoro postao i pravi ekspert stare grčko-rimske kulture. Bibliju je proučavao svakodnevno i to po prijevodu dalmatinskog svećenika, svetoga Jeronima. Tijekom biskupske službe bio je na glasu kao čovjek široka znanja i izvrsne retorike. Potrudio se da škola u Sevilli napreduje, tako da je ona postala najuglednija obrazovna institucija u Španjolskoj.
Njegovo kapitalno djelo ujedno je i razlog zašto je Ivan Pavao II. upravo njega izabrao za zaštitnika Interneta. Naime, Etymologiae, najveća enciklopedija znanja toga doba, sve do 16. stoljeća služila je kao udžbenik u školama, dakle gotovo 1000 godina.
Enciklopedija sintetizira mnoga znanja koja je Izidor smatrao relevantnima pa se tako u njoj mogu naći sveukupno 20 knjiga: o gramatici, retorici, dijalektici, medicini, jeziku, vokabularu, čovjeku, svijetu, astronomiji, povijesti, politici, filozofiji, prirodi, Bogu, svecima… U njoj je citirano sveukupno 154 autora iz antike i tadašnjeg vremena, koji su bili kršćani, ali i pogani, što je dokazalo kako je Izidor promatrao tijekom svog obrazovanja široki spektar različitih mišljenja.
Za sv. Izidora vrlo je zanimljiva činjenica da su sva njegova braća, a i sestra, postali katolički sveci. Naime, stariji brat zvao mu se sv. Leander Seviljski, mlađi brat sv. Fulgencije Kartagenski, a sestra sv. Florentina.
Ubrzo, muslimanski osvajači pokorili su i islamizirali velik dio katoličkog Pirenejskog poluotoka. Zbilo se to tek 70-ak godina nakon smrti sv. Izidora.
