Nizozemska plesačica Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao špijunka Mata Hari, rođena je na današnji dan 1876. godine.
Bila je plesačica i kurtizana čiji je buran period života počeo već u visokoj školi za odgajatelje odakle je izbačena zbog afere s ravnateljem, zatim udajom za vojnog časnika preko oglasa u novinama s 18 godina, odlaskom na Javu i povratkom u Pariz gdje je počela nastupati kao egzotična plesačica, a uskoro se upuštati i u veze s brojnim političarima i visokim časnicima.
To se tijekom I. svjetskog rata pokazalo fatalnim jer je kao navodno dvostruki agent (za Njemačku pod tajnim imenom H-21), u Francuskoj osuđena za izdaju i strijeljana.
Erotska plesačica koja je zapravo smrtonosna dvostruka špijunka i saznaje vojne tajne od brojnih ljubavnika – to je slika koja je od Mate Hari stvorila jedan od arhetipova fatalne žene i dala joj mjesto u svjetskoj filmskoj i drugoj kulturi.
Zasluga za promicanje te slike uvelike se može pripisati filmu Mata Hari (1931.) u kojem je naslovnu ulogu imala Greta Garbo. Iako se zasnivala na stvarnim događajima iz života Margarethe Zelle, radnja je filma bila prilagođena ukusu publike. Poslije se lik Mate Hari pojavljivao u brojnim filmovima, televizijskim serijama, pa čak i animeu i video-igrama, ali uglavnom se sličnost sa stvarnom osobom svodi na puko ime. O Mati Hari su napisane i mnoge knjige, od kojih su neke ozbiljna povijesna i biografska djela, ali većina je plod mašte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
