Na današnji dan 1850. rođen je u Slovačkoj političar Tomaš Masarayk, a umro je 1937. godine u Češkoj. Bio je prvi predsjednik višenacionalne Čehoslovačke (50% Čeha, 23% Nijemaca, 20% Slovaka, ostatak Mađari, Židovi, Poljaci…). Otac mu je bio etnički Slovak, a majka iz germanizirane moravske obitelji.
Činjenicu da je bio mason nitko više ne spominje. Više se spominje da je bio zaslužan za stvaranje Jugoslavije, piše vecernji.hr
On je idejom o južnoslavenskom jedinstvu, u vrijeme Austro-Ugarske, utjecao i na hrvatske političare, a posebno na Ivana Meštrovića, Franu Supila i Stjepana Radića, možda i više nego na mnoge druge čehoslovačke političare.
Slično jugoslavenskim unitaristima, Masaryk se zalagao za centraliziranu višenacionalnu Čehoslovačku u kojoj je Slovačka bila tek jedna regija, a Slovaci kao narod izvrgnuti centralističkoj vlasti. Zbog toga Masarayk ima mnogo više pristalica među Česima, nego Slovacima iz kojeg je naroda potekao. Gotovo identična situacija dogodilia se u Jugoslaviji, gdje je centralistička vlast bila u Srbiji i Beogradu, na račun Hrvata kao naroda koji se trebao utopiti u jugoslavenskoj naciji (jugoslavenski integralizam).
Panslavizam i stvaranje Jugoslavije
Valja istaknuti da je, osim najvećih zasluga za stvaranje Čehoslovačke, Masarayk se zdušno zalagao za stvaranje Jugoslavije na tradicijama vlastite sklonosti panslavizmu.
U inozemstvu je najveći utjecaj slobodnih zidara na hrvatsku inteligenciju u 19. stoljeću bio u Pragu , gdje je većina hrvatskih mladih intelektualaca nastavila studiranje nakon spaljivanja mađarske zastave 16. listopada 1895. godine na Trgu bana Jelačića. Tzv. naprednjaci, nešto slično današnjim samozvanim progresistima, su došli pod izraziti utjecaj slovačkog filozofa i političara Tomaša Garriguea Masaryka i češkog sociologa i političara Edvarda Beneša. Obojica su bili masoni, poglavito Masaryk koji se u masonskim krugovima smatra jednim važnim masonom tog vremena.
Naime, pod krinkom prosvjetiteljstva, masonerija ili slobodno zidarstvo, okupljajući militantne sekulariste, pripremilo Francusku revoluciju i Robespierreov teror, napad na katoličku crkvu i rušenje monarhističkog poretka.
Masoni su zaslužni sa zakulisnim spletkama i strategijama utjecaja, za narušavanja katoličke Austro-Ugarske monarhije ( spomenuto djelovanje Masaryka i Beneša), za financiranje i pokretanje raznih revolucija i ratova među kojima i komunističku bolševističku revoluciju pa i na ovim prostorima za stvaranje prve monarhističke i druge komunističke Jugoslavije.
Jugoslavija i Čehoslovačka nastale na razvalinama Austro-Ugarske
Tomaš Masaryk će 1918. godine postati prvi predsjednik Čehoslovačke Republike koja je nastala na razvalinama Austrougarske Monarhije, na sličan način kao što je nastala i Jugoslavija.
Masaryk je, u vrijeme Austro-Ugarske, pragmatski osuđivao negativnu austrijsku i mađarsku politiku prema Hrvatima, ali je podupirao autroslavizam i južnoslavizam sa Srbijom kao Pijemontom, pošto je ta država bila “već slobodna od Turaka” i izvan Austro-Ugarske. Zanimljivo je baš to da je Masaryk u svom dugogodišnjem bavljenju južnoslavenskim pitanjem ispočetka sugerirao hrvatskoj sveučilišnoj mladeži ideju slavenske solidarnosti i austroslavističku realističku politiku, da bi pod integralističkom iluzijom čehoslovakizma počeo poticati nacionalnu jednorodnost južnoslavenskih zemalja (jugoslavizam).
Masarayk je zaražen idejom slavenstva, kao veliki pobornik rušenja Austro-Ugarske, imao čak ideju da se buduće države Čehoslovačke i Jugoslavije povežu fizički koridorom preko Gradišća (gdje su živjeli brojni Hrvati) i Štajerske. Taj koridor bi odijelio Mađarsku od Austrije i pola pripadao Čehoslovačkoj, a pola Jugoslaviji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
