Prošle 2015. Skupština Županije Zapadnohecegovačke jednoglasno je usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanon na žrtve komunističkog terora. To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu. Tu civilizacijsku tekovinu Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena u većini bivših komunističkih država Europske Unije.
Tim činom snažno se osuđuju svi zločini koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni na prostorima Županije Zapadnohercegovačke, i potiče na promišljanje o veoma osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava – stoji u skupštinskom obrazloženju ove odluke.
Spomenuta odluka temeljena je na Rezoluciji o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio u kolovozu 2006. godine.
Komunistički zločini nad Hrvatima u Hercegovini
Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkih represivnih organa. Kad se tome pridoda i određen, broj stradalih u prvim godinama rata dolazimo do brojčanih pokazatelja koji pokazuju koliki je obim protuhrvatske zločinačke histerije koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda.
Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.
Prvi zločin partizana u Hercegovini – Livno 1942.
Prvi zločini nad Hrvatima u Hercegovini dogodili su se još prije uspostave NDH od strane četnika u Ilićima i Čapljini nakon napada Nijemaca na Jugoslaviju. Prvi partizanski zločini u Hercegovini dogodili su se u prosincu 1942. Partizani su tada zauzeli Livno, te pobili sve muškarce koje su uhvatili. Najstrašnije je bilo u selu Priluke, gdje su u samo jednoj noći poubijali preko šezdeset muškaraca. Te zločine počinile su I. dalmatinska i IV. Crnogorska brigada tzv. NOV.
Brojni zločini partizana nastavljeni su diljem Hercegovine za vrijeme i dugo nakon završetka II.svjetskog rata.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog, a napose širokobriješkog, puka osigurano je za nevino stradalih 66-hercegovačkih franjevačkih mučenika. I u vrijeme brutalne komunističke represije katolički hrvatski puk je krišom odlazio na njihove grobove ili poznata mjesta stradanja. Uz krišom zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.
U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.
