Posmrtni ostaci svetog Padre Pia u Rimu – poniznog sluge Božjeg iz Pietrelcine

Pos­mrtni ostaci Sv. Leopolda Mandića i Sv. Pija iz Pietrelcine izloženi su jav­nom što­va­nju u Rimu od 3. do 11. veljače. Papa je ova dva sveca izabrao kao zaštitnike izvan­redne Svete godine Milosrđa, te je nji­hovo cje­lo­vito živ­lje­nje krš­ćan­ske vjere, svje­do­če­nje Božjeg milo­srđa i lju­bavi, te neumorno slu­že­nje braći po sakra­mentu pomi­re­nja stav­ljeno kao pri­mjer i nadah­nuće vjer­ni­cima cje­lo­kupne Crkve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

23. rujna slavimo blagdan velikog sveca suvremenog vremena, svetog Padre Pija iz Pietrelcine.

Ono po čemu ga većina ljudi pamti ili zna su njegove stigme – Kristove rane – koje je nosio gotovo cijeli život, a nestale su mu kao i svetom Franji nekoliko dana prije smrti. Međutim, taj veliki Božji čovjek se odlikovao ponajprije svetošću i iznimnim životom.

Izvanredna svetost očitovala se nadasve u junačkom svakodnevnom i dugogodišnjem ispovijedanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godinama, a počevši od 1918. pa sve do smrti 1968. godine, on je bio rob ispovjedaonice. Otimao je, kako se sam izrazio, duše iz vražjih ralja. Doživljavao je riječi svetog Petra: «Braćo! Budni budite jer protivnik vaš đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre.» Duboka suživljenost s mukama Isusovim na križu, za spasenje svih nas, gonila je Padra Pija da se sav uloži u posluživanje sakramenta svete ispovijedi.

I u tom je bio obdaren izvanrednim znakovima, osobito darom čitanja u dušu. Nije to bilo redovito, ali niti baš rijetko. No osim toga dara, on je stekao i silno duhovno i psihološko iskustvo koje mu je omogućilo da rješava najzamršenije probleme svojih pokornika, u ispovjedaonici i izvan nje. Zapravo, Padre Pio pripada trolistu najpoznatijih svetaca – ispovjednika: sveti župnik Arški Ivan Vianney (od 1786. do 1859.), sv. Leopold Bogdan Mandić (1866. do 1942.) i sveti Padre Pio (1887. do 1968.). I eto, to je osobita poruka i pouka našega sveca: cijeniti i prakticirati taj sveti sakrament kojim njegujemo svesrdne odnose s Bogom i braćom ljudima.

Osim te herojske svetosti u neumornom posluživanju sakramenta pokore, Padre Pio bio je izvanredan molitelj. I u molitvi nerijetko je uživao posebne Božje darove, i izvanjske (kao npr. ekstaze i viđenja) i nutarnje (dar kontemplacije). Naročito je zapamćen kao istaknuti služitelj svete mise. Iz njegovih povjerljivih očitovanja i pisama možemo zaključiti da je u svakoj svetoj misi iznutra osjećao osobito jedinstvo s Isusom na križu, i kao teško trpljenje i kao vatru silne ljubavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I nema svetosti bez kršćanske dobrotvornosti. Već kao ispovjednik i duhovni učitelj, on je tolike ljude tješio i hrabrio na putu života! A mnogi su k tomu posvjedočili da su, već za njegova života, zadobili čudesno ozdravljenje i od najtežih bolesti. No jedno od najvećih djela njegove dobrotvornosti jest velika bolnica koju su njegova kapucinska braća i njegovi najbliži suradnici mogli podići uz pomoć velikih donatora, koji su se tako htjeli odužiti za tolika duhovna dobra što su ih primili posredstvom Padra Pija. On je tu bolnicu nazvao Kuća olakšanja ljudske patnje.

Ta bolnica danas ima tisuću dvjesto kreveta. U njoj radi na stotine liječnika i nekoliko tisuća drugoga medicinskog osoblja. Padre Pio htio je da bolnica i njezini namještenici budu na najvišoj visini medicinske znanosti. Zastupao je u najvišem smislu takozvanu integralnu medicinu. Uvijek je isticao dvoje, i za života i kao zadaću poslije njegove smrti: da u bolnicu imaju pristup i siromašniji ljudi, te da se sve medicinsko osoblje odlikuje osobitim ljudskim postupkom prema bolesnicima.

Tek smo ukratko orisali neke glavne crte zadivljujuće osobe i visoke kršćanske svetosti Padra Pija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.