Foto: Roberta F. / wikimedia commons

Augustinac i pustinjak Gracija rođen je 27. studenog 1438. u malom mjestu Muo u Boki Kotorskoj, a umro u Veneciji 9. studenog 1508. godine. Boka Kotorska, nekadašnje središte katoličanstva južnog Jadrana i starohrvatsko područje gdje svaki kamen podsjeća na vjekovnu prisutnost Hrvata, još je poznata kao – katolički Zaljev svetaca.

 

Bio je euharistijski svetac, skroman redovnički brat i posebno se zalagao za siromahe i prosjake. Budući da je potjecao iz ribarske obitelji, postao je mornar i na jednom putovanju je čuo propovjednika augustinca bl. Šimuna.

Potom se posvetio Bogu i ušao u samostan augustinaca blizu Padove. Nakon 15 godina odlazi u samostan na otočiću sv. Kristofora i tamo umire u sedamdesetoj godini života. Nakon 250 godina od smrti, tijelo blaženog Gracije je vraćeno u Muo.

Kad se odlučio za redovnički život, nije se htio baviti  knjigom i postati svećenik, nego je živio kao skromni redovnički brat. Osobito je gajio pobožnost prema Kristu nazočnom u presvetoj Euharistiji. Za vrijeme mise uranjao bi u euharistijski misterij, hranio se Kristovim tijelom u sv. pričesti i u slobodno vrijeme sate i sate provodio u klanjanju Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Siromasi i prosjaci su mu često dolazili na samostanska vrata s kojih nikada nisu bili odbijeni. Svakome je pružio riječ utjehe koja je često imala veći značaj od materijalnih darova.

Blaženim je proglašen 1889. godine.

*Augustinci su bili četvrti veliki rimokatolički prosjački red kasnog srednjeg vijeka – nakon franjevca, dominikanca i karmelićana. Ime su dobili po svetom Augustinu (354-430) čija su monaška pravila prihvatili. Odjeća im se sastoji od crnog habita, kožnog remena i crne kapuljače. Papa Ivan XXIII. je 1963 napravio reformu reda i izbacio – heremiti (pustinjaci) iz naziva reda jer je red prestao to biti .

Regularni kanonici sv. Augustina kod nas prvi dolaze u Srijem krajem 12. stoljeća, a Red braće pustinjaka sv. Augustina dolaze u Hrvatsku oko sredine 13. stoljeća. Regularni kanonici su imali svoje samostane u Srijemu i to u Banoštoru, Vaški i Irigu, a Red braće pustinjaka sv. Augustina, osim gore spomenutih mjesta, u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju, Makarskoj te Svetoj Nedjelji na Hvaru u kojoj su redovnici augustinci pustinjaci u 14. vijeku imali svoj samostan i crkvu. Prosjački Red augustinaca bio je vrlo važan u 14. vijeku u Hrvatskoj, jer je tada imao brojne samostane, u Rijeci su djelovali do druge polovice 18. stoljeća

Svi augustinski samostani ukinuti su nakon vjerskih reformi cara Josipa II.

Izvor: narod.hr