Cetinjski manastir, danas pod SPC-om, pripadao je autokefalnoj crnogorskoj pravoslavnoj crkvi

Foto: Koroner, commons.wikimedia.org

Posljednjih dana pratimo prosvjede u crnogorskom kraljevskom gradu, a vezano za najavljeno ustoličenje novog mitropolita crnogorsko – primorskog Joanikija 5. rujna 2021. godine.

Cetinjski manastir danas uistinu jest sjedište crnogorsko-primorske Mitropolije Srpske pravoslavne crkve, ali njegova povijest svjedoči o nekim drugim vremenima. Sazidao ga je gospodar Crne gore Ivan Crnojević nakon povratka iz progonstva (1479.-1481.) i zavjeta danog Majci Božjoj u Bazilici sv. Kuće u Loretu da će, ako se ikada vrati u Crnu Goru, Njoj u čast podići crkvu.

Što je obećao to je i izvršio. Manastir je postao sjedište pravoslavne crkve u Crnoj gori.

Srušen je 1692. godine tijekom napada Turaka, ali ga je obnovio Danilo Petrović. U novi manastir je ugrađeno kamenje iz starog kao i ploča s državnim grbom Crnojevića i posvetom Ivana Crnojevića. Godine 1714. godine je spaljen ali je obnovljen 1743. godine. 

Od 1776. do 1918. u manastiru je bilo sjedište autokefalne crnogorske pravoslavne crkve. 

U njemu se danas nalaze mošti Petra I. Petrovića Njegoša. On je kanoniziran kao sveti Petar Cetinjski. 

Cetinje zauzima posebno mjesto u srcima svih Crnogoraca. Osnovao ga je u 15. stoljeću već spomenuti gospodar Ivan Crnojević. Svoj najveći procvat doživljava u 19. st. za vladavine knjaza, a od 1910. godine i kralja Nikole I. Petrovića pod čijom upravom je crnogorska država na Berlinskom kongresu 1878. godine dobila međunarodno priznanje i od onih država koje je do tada nisu priznavale. Od tada se na Cetinju otvaraju brojna diplomatska predstavništva: francusko, rusko, englesko, talijansko, njemačko, tursko, bugarsko… U Plavom dvorcu sagrađenom 1895. smještena je rezidencija crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića. 

Nakon I. svjetskog rata, 1918. g. Crna Gora ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kralj Nikola umire u egzilu a njegovi posmrtni ostaci se 1989. godine prenose iz San Rema u dvorsku crkvu na Cetinju. 

Devedeset posto stanovništva Cetinja izjašnjava se kao Crnogorci, a malen je udio srpskog, albanskog i hrvatskog stanovništva. Smješten u podnožju nacionalnog parka Lovćena turistički je dobro posjećen s odličnom gastronomskom ponudom vrhunskih domaćih proizvoda i na daleko poznatih njeguškog pršuta i sira…

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.