Europsko istraživačko vijeće (European Research Council) – ERC djeluje već deset godina, tim povodom održana je u ponedjeljak u Zagrebu svečana konferencija na kojoj je akademik Slobodan Vukičević ocijenio kako je “ERC znanstveni elitizam i ukras kakav nemaju ni Sjedinjene Američke Države”.
Svečanu konferenciju suorganizirali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za mobilnost i programe Europske unije, svečano ju je otvorio ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić, a uvodno izlaganje naslovljeno “Europsko istraživačko vijeće kao primjer uspješne priče Europske unije – proslava 10 godina” održala je gošća iz ERC-a prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti u Izvršnoj agenciji ERC-a.
ERC je dio kompetitivnoga programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020 (HORIZON 2020), a posredstvom ERC-a potpore se dodjeljuju samo najboljima od najboljih uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. Tako su, primjerice, organizatori naveli kako je otkriće egzoplaneta u sustavu Trappist-1, koje je nedavno predstavila NASA, rezultat istraživanja koje se nadovezuje na projekt “SPECULOOS” koji je 2013., uz potporu ERC-a, proveo belgijski znanstvenik Michael Gillon, a od ukupno sedam tisuća financiranih projekta u posljednjih deset godina su i istraživanja šestero nobelovaca.
Na konferenciji su sudjelovali znanstvenici dobitnici ERC potpora u Republici Hrvatskoj, a u proteklome desetljeću financirano je nekoliko projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.
Skup povećava vidljivost ERC-a i potiče na sudjelovanje hrvatsku istraživačku zajednicu
Ministar Barišić ukazao je na potrebu promjene normativnog okvira u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, te za opremu i infrastrukturu. Pozvao je nazočne na suradnju i zajednički rad kako bi se te zadaće i ostvarile i spomenuo da Hrvatskoj u sedmogodišnjem razdoblju (od 2014. – 2020) iz europskih fondova stoji na raspolaganju 12 milijarda kuna za obrazovanje i znanost. Barišić je ocijenio kako Hrvatska nikada nije imala toliko novca za ulaganje u rast i razvoj u području obrazovanja i znanosti. Dodao je kako ne treba zaboraviti ni programe EU-a kao što su Obzor 2020, Erasmus+ i drugi u kojima postoji velik prostor za intenzivnije sudjelovanje i povećanje kvalitete projekata.
Barišić je najavio kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja samo ove godine provesti tri poziva za ulaganje u ljudske potencijale, izvrsnu znanost te prateću opremu i infrasturkturu financirane iz fondova EU-a. To su – poziv za vrhunska istraživanja znanstvenih centara izvrsnosti (ZIC) u iznosu od 380 milijuna kuna koji je pokrenut nakon nekoliko godina stanke i zaključit će se početkom travnja, planira se i objava poziva za ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja i razvoja inovacija kojim će se u javnu istraživačku infrastrukturu i opremu uložiti 836 milijuna kuna, a treći projekt koji je u pripremi je razvoj karijera mladih istraživača i izobrazba novih doktora znanosti za što je na raspolaganju 81 milijun kuna.
Mjerodavni ministar vjeruje kako će ove mogućnosti ojačati međunarodnu kompetitivnost i prepoznatljivost hrvatskih znanstvenih skupina i njihovu sposobnost za bitan doprinos razvoju znanosti i visokog obrazovanja te gospodarstva na nacionalnoj razini.
Barišić je zahvalio svima koji su pridonijeli da se organizira ovaj važan skup kao događaj koji je usmjeren povećanju prepoznatljivosti ERC-a i poticanju sudjelovanja naših najboljih znanstvenika u programu potpora.
Sedam posto publikcija ERC-a među jedan posto najcitiranijih, 2014. prvi put ‘pretekli’ SAD
Predstavljajući prvih deset godina ERC-a Angela Liberatore istaknula je kako je ERC do sada objavio više od stotinu tisuća publikacija, od kojih je sedam posto rangirano među jedan posto nacitiranijih te je, zahvaljujući tomu, ERC prvi put 2104. ‘pretekao’ SAD po broju najcitiranijih publikacija.
Akademici Milena Žic Fuchs i Slobodan Vukičević članovi su panela koji odlučuju o tomu tko će dobiti potporu ERC-a. Tako je akademkinja Žic-Fuchs od 2008. – 2013. bila članica prosudbenog panela ERC-pod nazivom “The Human Mind and Its Complexity” za “Advanced Grants”, odnosno za jednu od triju vrsta potpora koje daje ERC i to za one visoko rangiranih znanstvenika, a od 2014. do 2015. predsjedavala je ERC-ovim Advanced Grant Panelom SH4 “The Human Mind and Its Complexity”. Pozvala je sve hrvatske znanstvenike s područja društvenih i humanističkih znanosti da se javaljaju na pozive jer je, podsjetila je, u posljednjih deset godina unutar ERC-a povećan novac za društvene i humanističke znanosti s 15 posto na 21 posto.
Akademik Slobodan Vukičević izbaran je 2014. za predsjedavatelja ERC Advanced Grant panela “LS7–Diagnostic Tools, Therapies and Public Health” kojemu predsjeda ove godine, a predsjedavao je i 2015. Govoreći o načelima odlučivanja u ERC-u, Vukičević je ustvrdio kako je “ERC najcjenjenija institucija na svijetu u kojoj nema sukoba interesa i lobiranja”.
Održan je i okrugli stol “Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – Uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost” koji je moderirao ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića (IRB) dr. sc. Tome Antičić na kojemu su svoja iskustva s okupljenima podijelili korisnici potpora ERC-a : prof. dr. sc. Vernesa Smolčić i prof. dr. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s IRB-a i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskoga fakultet Sveučilišta u Rijeci, kao i prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
