Opera “Ekvinocij” Ivana Brkanovića prema istoimenoj drami Ive Vojnovića prava je dramska oluja ispričana dramatičnim glazbenim jezikom. Premijerno je izvedena u četvrtak navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u režiji Igora Pisona.
Opera donosi Sudbine likova u malom lučko mjestu
Libreto je prema Vojnovićevoj drami iz 1895. napisao Tomislav Prpić, a nesretne sudbine njegovih likova redatelj Pison smjestio je u vizualno dojmljivu modernu scenu malog lučkog mjesta u kojemu se odvija tragičan susret prošlosti, sadašnjosti i budućnosti malomišćanskih mogućnosti, ograničenja i mentaliteta.
U fokusu priče je lik Jele, zavedene i napuštene žene oko koje se prepliću sve bitne dramaturške silnice djela. Kao majka pokušava zaštititi svojega nezakonitog sina Ivu, sada mladića, u trenutku kad mu prijeti opasnost od oca Nike, bogatog povratnika iz Amerike, koji želi sinu oteti njegovu veliku ljubav, djevojku Anicu.
Njih su na premijeri utjelovili Dubravka Šeparović Mušović, Domagoj Dorotić, Giorgio Surian te Tamara Franetović Felbinger. Peti krak tog emotivnog peterokuta čini Aničin otac Frano (Ivica Čikeš), koji dogovorenim brakom između Anice i Nike želi njoj i sebi osigurati budućnost.
Nastupili su još Ozren Bilušić, Tvrtko Stipić, Anastasija Dikmikj, Robert Palić, te članovi Zbora HNK-a, dok je orkestrom ravnao maestro Nikša Bareza.
Mračnoj atmosferi napete dramsko-glazbene radnje pridonose vizualni efekti koji odlično odražavaju unutarnju psihološku oluju emotivno i egzistencijalno isrpljenih protagonista.
Motiv oluje kao prirodne nepogode Brkanović, kao i Vojnović, shvaća kao oluju unutarnjeg psihološkog stanja dramskih likova i njihovih međusobnih odnosa. Taj zajednički faktor preklapanja događaja u prirodi i u ljudskim dušama svojevrsni je lajtmotiv čitave opere, u kojoj se dramske situacije između likova preslikavaju i na događaje u prirodi.
Kompleksna slagalica ljudskih života opterećenih grijesima prošlosti, čiji je vrhunac središnji motiv ekvinocijalne oluje, raspliće se u dramatičnom završnom obračunu koji za likove donosi tek privremeno razrješenje.
Brkanovićeva glazbena drama, s velikim uspjehom praizvedena 1950. te potom neuspješno obnovljena 1978., u svojoj je trećoj produkciji u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući pod ravnanjem maestra Nikše Bareze naišla na odobravanje premijerne publike, koja je autorski tim i interprete nagradila snažnim aplauzom i ovacijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa