Muzej Like Gospić poziva na svečano otvorenje izložbe 52. LIČKI LIKOVNI ANALE kipara PETRA HRANUELLIJA “Ljepota kamena iz Like” u petak, 27. listopada 2017. u 19.00 sati galerija Muzeja Like Gospić (Ulica dr. Franje Tuđmana 3, Gospić). Izložba je otvorena do 27. studenog 2017.
“Prostori našeg Muzeja Like Gospić obogaćeni su, eto, još jednim kulturno – umjetničkim sadržajem. U Galeriji toga kulturno – povijesnog spomenika postavljena je 52. izložba Ličkog likovnog anala. Naime, ovogodišnji Likanale posvećen je stvaralaštvu umjetnika koji ima čvrstu, „kamenu“ poveznicu s Likom – bračkom Zagrepčaninu koji stvara i u Rasoji, u Lovincu – Petru Hranuelliju. Jer, Petar Hranuelli je prvi hrvatski kipar u povijesti Like koji je dobrano ovladao ličkim kamenom, poznavajući njegovu ćud, pronalazeći ga u prirodi od Mazina do Lovinca, i potpunoma progovorio oblicima čistog kiparskog jezika, stoji u priopćenju Muzeja Like Gospić.
Naglašavamo „da je ovo izložba prvi put u povijesti koju posvećujemo ličkom kamenu koji nije samo za nasip, gradnju kuća, već se i od njega mogu raditi i umjetnička djela“, kako je to izjavio i zapisao sam autor.
Treba odmah reći da stvaralački opus Petra Hranuellija, nastajao u razdoblju od dvadeset i pet godina pokazuje raznolikost kreativnog sadržaja i izražajnih formi.
Opredijelivši se od samog početka za jedan samo njemu svojstven koncept, on ga je postepeno gradio u autentičan stil, vođen prema unutarnjim diktatima oblikovnog jezika. Iako je i po vremenu stvaralačkog sazrijevanja, čak i generacijski, pripadnik danas najaktualnijim kreativnim transformacijama, Hranuelli je tek blago zahvatio takav duh vremena, mnogo se više koncentrirajući na zahtjeve nešto tradicionalnijeg, odnosno, postojanijeg kiparskog prosuđivanja. Drugim riječima, osluškujući potrebe suvremenog, nikada nije zaboravljao tradicionalno. Zato i te njegove Venere, namijenjene današnjici podsjećaju i nadovezuju se na početke te prastare umjetnosti, na prve prapovijesne kamene minijature tzv. orinjaške Venere. Zapravo, te najljepše primjere figurica žene (Venera iz Hohle Felsa, Venera iz Lespuguea, Venera iz Willendorfa) mogli bismo nazvati zajedničkim zametkom, preciznije: pramajkama – začetnicama roda Petrovih Venera.
U nečem nema dileme, po koncepciji kipar Hranuelli pripada suvremenom shvaćanju figurativnosti, on je bio i ostao „figurativac“. Njegove skulpture su prepoznatljive male nage ženske figure koje čine svojevrstan likovni dnevnik. To su stilizirani zapisi nastali ispod kiparove ruke u jednom dahu, oblikujući ih gotovo lakoćom igre.
Skulpture Petra Hranuellija su uvjetno i po pravilu nevelikih – malih dimenzija, prilagođene za držanje u ruci, zaobljenih ivica i zategnutih površina volumena. Usprkos malog formata, njegove skulpture u sebi nose naboj unutarnje mase pa tako nose obilježja monumentalne forme. Znači, Petar kao autor koji svojom izrazitom voluminoznošću (i najmanje figure djeluju masivno i monumentalno) daje uzdržljivu narativnu crtu, svi likovi nešto rade (Venera pleše, kliže se, vozi motor, žuri, trči maraton,…) ili im se nešto događa (Venera je umorna, ponekad joj je vjetar u kosi ili je, pak, dobila krila pa je postala anđeo).
Osnovna obilježja ovih skulptura sadržana su u odnosu intervencije umjetnika i prihvaćanju zadatosti materijala. To ukazuje na shvaćanje da materijal određuje gradivnost forme. Odnosno, svaka forma (djelo) se razotkriva kroz materiju, a potom materija, oduvijek kamen, utječe na oblik, na konačno djelo. Točnije: ponajprije se vrši izbor skulptorske tvari (kamen), slijedi proučavanje strukture iste tvari (glatki i šupljikavi kamen) te obrada (fina i rustična). Tvar se prosipa u jednostavne i nedorečene oblike. Dlijeto nastavlja, dubokim nagonom, tvar se kleše, brusi, polira i doživljava zatočenje u novom obliku. To su rješenja skulptorskih problema kojima Hranuelli ostvaruje svoj kiparski čin.
Međutim, unatoč tomu što na Petrovim skulpturama neprikosnoveno dominira jedna težnja – doseći i izraziti ljepotu, osobito ličkog kamena, poneki prosijavaju crvenkaste tonove, težeći izrazu svoje vlastitosti, ne zanemaruje djelovanje svjetlosti koja skulpturu čini životnom i uvjerljivom.
Pored skulpture baveći se i crtežom, sigurnim i snažnim, on u većini crteža ističe potrebu za redukcijom crtačkog prostora, tj. nestaje iluzija prostora. Likovi – oblici su plošni, plastičnost oblika se reducira na geometrizirane obrise jakih okvirnih linija; u pojedinim crtežima sjenčanje daje oblicima plastičnost. Riječ je naime o crtačkim studijama koje su uspješni predlošci majstorove male plastike.
Ovom prilikom tek je djelomično prikazan stvaralački opus kao dio slobodnih skulptorskih razmišljanja Petra Hranuellija bilo u skulpturi, bilo u crtežu. Pa neka ova izložba bude poticaj za daljnje akcije, stoji u priopćenju koje potpisuje Vesna Bunčić ravnateljica Muzeja Like Gospić.
Petar Hranuelli je rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 44 samostalnih i 91 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić, Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,… Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,…) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.
