(FOTO) Zašto ne smijete propustiti izložbu ‘Bukovac i Cabanel- povijesni susret učenika i učitelja’ u Umjetničkom paviljonu?

Vlaho Bukovac, Alexandre Cabanel, fotomontaža: narod.hr

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od listopada je moguće pogledati izložbu „Bukovac i Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja“ posvećenu znamenitom hrvatskom slikaru Vlahu Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Alexandreu Cabanelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o izložbi povodom 120. obljetnice osnivanja Umjetničkog paviljona. Upravo je Bukovac, koji je tada djelovao u Zagrebu, bio inicijator osnivanja ove galerije. Zajedno s ostalim hrvatskim umjetnicima koji su 1896. izlagali na Milenijskoj izložbi u Pešti, Bukovac se založio da željezna konstrukcija paviljona izrađenog za tu priliku bude prebačena u Zagreb te je tako nastao ovaj izložbeni prostor.

Pogledajte fenomenalnu fotografiju Isusa, prijatelja malenih – s vrtićkom djecom!

Autori izložbe su povjesničari umjetnosti Igor Zidić i Michel Hilaire. Na izboru djela Alexandera Cabanela i njihovim posudbama radila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Stručni dio, vezan uz Alexandera Cabanela, tekstualno su za katalog izložbe obradili povjesničari umjetnosti Pierre Stépanoff, voditelj Zbirke slikarstva od 14. do 19. stoljeća u Muzeju Fabre, te ravnatelj Muzeja Fabre i Michel Hilaire.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO, VIDEO) Izložba “Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja” u Umjetničkom paviljonu

Nakon što je nedavno u Klovićevim dvorima bila detaljno predstavljena pariška faza Bukovčeva opusa, na ovoj je izložbi predstavljen izbor slika iz svih njegovih faza. Usporedno s njima, po prvi puta su u Zagrebu izložena djela slavnog francuskog slikara Alexandrea Cabanela.

Susret mladog Vlaha s budućim učiteljem u Parizu i legendarna „Ruka“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi susret Bukovca i Cabanela dogodio se 1877. Tada 23-godišnji Bukovac, na poticaj dubrovačkog intelektualca Meda Pucića, koji je zamijetio njegovu nadarenost, dolazi u Pariz kako bi upisao studij slikarstva. Zbog popunjene klase, Cabanel ga odbija. Tek nakon mnogih pregovora, pariški profesor pristaje na mogućnost da ga primi, pod uvjetom da Bukovac izradi neko djelo na temelju kojega će on donijeti odluku. Mladi Bukovac tada izrađuje studiju „Ruka“ koja mu je odmah otvorila vrata klase slavnog pariškog profesora.

(VIDEO) Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexandre Cabanel: Otvorenje izložbe u Umjetničkom paviljonu!

Upravo ta Bukovčeva „Ruka“, koja je na izložbu došla iz Umjetničke galerije Dubrovnik, dočekuje posjetitelje na samom ulazu, gdje stoji izložena između Bukovčeva i Cabanelova autoportreta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlaho Bukovac na izložbi je predstavljen djelima iz svih faza svog stvaralaštva. Izložene su slike iz njegove pariške faze, među kojima prevladavaju portreti, preko onih iz zagrebačke faze, među kojima se nalazi i platno „Hrvatski narodni preporod“, kao studija za svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta, zatim iz cavtatske, među kojima se posebno izdvaja „Krist na odru“ koju je izradio za cavtatsku župnu crkvu Sv. Nikole, te iz posljednje faze, kada je Bukovac djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu.

Isus prijatelj malenih – Bukovčevo remek-djelo iz franjevačkog samostana u Tomislavgradu na izložbi u Klovićevim dvorima

Među izloženim djelima su i portreti Bukovčevih znamenitih suvremenika: Ivana Meštrovića, don Frane Bulića, Baltazara Bogišića, Mata Celestina Medovića, cara Franje Josipa II

Vlah Bukovac: Portret Ivana Meštrovića

Senzacija na izložbi: po prvi put javnosti izložena Bukovčeva „Putifarova žena“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, najveća senzacija ove izložbe je slika koja sada po prvi puta biva izložena u javnosti: „Putifarova žena“. Riječ je o davno izgubljenoj i desetljećima najtraženijoj Bukovčevoj slici, kojoj su autori izložbe uspjeli ući u trag. Nastala je 1886., u vrijeme njegove pariške faze, a prikazuje ženu koja se spominje u biblijskoj Knjizi postanka (Post 39). Putifar je bio čovjek kod kojega je služio starozavjetni Josip, Jakovljev sin, nakon što su ga braća prodala u roblje te je tako dospio u Egipat. Putifarova žena pokušala je zavesti Josipa, a kada joj to nije uspjelo, oklevetala ga je svome mužu te on pada u nemilost i završava u tamnici. Slika s prikazom žene u prirodnoj veličini bila je izložena na pariškom Salonu. Ondje je bila vrlo zapažena te su je odmah otkupili trgovci iz Londona. Kasnije joj se izgubio trag i još nije poznato gdje se sve u međuvremenu nalazila.

Cabanel je predstavljen kroz nekoliko najpoznatijih djela. Uz portrete, među slikama je i studija znamenitog „Izgubljenog raja“ s prikazom biblijskog protjerivanja Adama i Eve iz Edena. Sliku je Cabanel izložio 1867. na pariškom Salonu te mu je donijela velika priznanja i učvrstila ga na mjestu vodećeg francuskog slikara. Nažalost, ovo je djelo uništeno u u Drugom svjetskom ratu, tijekom američkog bombardiranja Münchena, kao što je bio slučaj i s mnogim znamenitostima i kulturnom baštinom toga grada. Riječ je neprocjenjivom gubitku, no srećom su sačuvane brojne Cabanelove pripremne skice i detaljne studije. Ovom je prilikom izložena studija koja je najvjernija uništenom originalu.

Alexandre Cabanel: Izgon Adama i Eve iz raja

Jeste li posjetili izložbu?

Promatrajući zajedno izložena Bukovčeva i Cabanelova djela moguće je vidjeti utjecaj koji je profesor izvršio na učenika, ali je također moguće pratiti i kasniju postepenu promjenu Bukovčeva stila, koja se osobito očituje u portretima, gdje umjesto tamnih tonova počinje prevladavati svjetlija paleta.

Umjetnički paviljon: Predstava ‘Ruka’ uz veliku izložbu o Bukovcu i Cabanelu

Na izložbi posjetitelji mogu pogledati i film o Vlahu Bukovcu, a povremeno su organizirani i još neki popratni sadržaji, poput kazališne predstave „Slikareva Ruka“ u režiji Petre Radin, temeljene na Bukovčevoj autobiografiji „Moj život“. Također, s kupljenom ulaznicom za izložbu u Umjetničkom paviljonu može se otići u Modernu galeriju pogledati Bukovčevo monumentalno djelo ‘Gundulić zamišlja Osmana‘, koje nije bilo moguće izmjestiti iz Moderne galerije.

Stoga, ako još uvijek niste pogledali izložbu, požurite u Umjetnički paviljon i uživajte u djelima jednog od naših najvećih slikara i njegovog slavnog pariškog profesora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.