Google proglasio crkvu sv. Marka – Srpskom pravoslavnom crkvom!

Foto: Thinkstock

Crkva Sv. Marka je jedan od najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, kao i jedan od najprepoznatljivjih simbola glavnog grada Hrvatske. Od kada postoji zagrebački Gradec, današnji Gornji grad, u njegovom je središtu bila, a i danas je, župna crkva sv. Marka Evanđelista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za vrijeme komunizma obavljala su se u njoj mnogobrojna vjenčanja, jer su mladi na taj način ispovijedali svoju katoličku vjeru, a i hrvatstvo.

Aplikacija Google Karte (Maps), objavila je u svom opisu pokraj spomenute građevine da se radi o “Monumentalnoj srpskoj pravoslavnoj crkvi u srednjovjekovnom stilu izgrađena između 1931. i 1940.”

Foto: Snimka zaslona

Nepoznato je tko se na ovaj način našalio s poznatom građevinom i njenim opisom, no zna se da Google Karte mogu uređivati sami korisnici, što je očito netko iskoristio za ovaj neprimjeren čin i namjernu pogrješku dovodeći korisnike u zabludu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Google je ovu opciju otvorio kako bi aplikaciju učinili što točnijom i preciznijom uz pomoć lokalnog stanovništva, no pojedinci zlorabe taj cilj.

Ono što je zasigurno, crkva nije promijenila vjersku pripadnost, unatoč neslanoj šali te je i dalje dio hrvatske kulturne baštine.

Crkva Sv. Marka jedan je od najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, a istovremeno je i najstarija župna crkva u gradu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nalazi se u Gornjem Gradu, na Trgu sv. Marka. Prvi se put u povijesti spominje tek 1256. godine, no osnovna građa ukazuje na romaničko doba.

Crkva kao građevina spomenik je kulture i riznica sakralne umjetnosti. Mnogi vjernici žela da im u njoj djeca budu krštena, ističe Zagrebačka nadbiskupija. Uz crkvu sv. Marka vezane su proslave grada Zagreba, Dan državnosti i druge obljetnice.

Današnja crkva Sv. Marka potiče iz 14. i 15. stoljeća, a obnovljena je u 19. stoljeću (Schmidtova obnova), čime Crkva dobija današnji unutarnji izgled. Od Schmidtove obnove Crkva ima tri oltara, dok ih je prije bilo više (u 15. stoljeću osam, u 17. stoljeću dvanaest). U međuratnom razdoblju crkva Sv. Marka je dalje ukrašena pod vodstvom Joze Kljakovića (1936-1937). Bitan utjecaj na uređenje imao je i slavni hrvatski kipar Ivan Meštrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkva Sv. Marka je imala orgulje već u 14. stoljeću. Na sjeverozapadnom zidu izvana nalazi se uklesan grb grada Zagreba iz 1499. godine. Schmidt je pokrio Crkvu šarenim krovom. Pritom je za brod i sakristiju napravljena nova krovna struktura. Južna strana krova ukrašena je s dva grba: grbom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom grada Zagreba.

Zvonik je kroz stoljeća bio teško oštećen u potresima i uvijek iznova sagrađen, nekoliko puta uništen u požarima i ponovno obnovljen. Osnova mu je gotička. Današnji barokni oblik dobio je u razdoblju 1677.-1725., a 1841. pokriven je bakrom. Današnja zvona datiraju iz 1706. godine.

Sedamdesetih godina 20. stoljeća pristupilo se ponovnim istraživanjima i zahvatima, koji su se u vremenskim intervalima odužili sve do 2009. godine, kada su faksimili skulptura, koje su bile demontirane zbog zahvata i Domovinskog rata, postavljeni na portal. Izvornici se čuvaju u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana.

Ponovna obnova pročelja crkve započeta je 2008. godine. Intervencije su trajale do 2010. godine, a vodio ih je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Na pročeljima su se istaknuli stariji elementi otkriveni 1970-ih, a također je na jednom dijelu otkrivena i opeka kako bi se prezentirala građa zida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U australskom glavnom gradu Canberri, u zelenom parku Cockington, izletištu s brojnim replikama poznatih rađevina, nalazi se i umanjena replika zagrebačke crkve sv. Marka.

Izgradnju je novčano omogućilo hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, a za njenu je izgradnju bilo potrebno 83 dana (2000 sati). Svih 45.000 crjepova na krovu replike postavljeno je ručno, a replika je svečano otvorena 8. listopada 2016., na blagdan hrvatske neovisnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.