Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) proslavila je u ponedjeljak 200. godišnjicu rođenja filologa i polihistora Bogoslava Šuleka, jednoga od najistaknutijih hrvatskih javnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika druge polovice 19. stoljeća i tajnika Akademije od 1874. do smrti 1895., priopćeno je iz HAZU-a.
Skup je otvorio predsjednik HAZU-a, akademik Zvonko Kusić koji je Šuleka nazvao polihistorom i renesansnom osobom koja je govorila više jezika te se bavila ne samo politikom, novinarstvom i filologijom, nego i fizikom, kemijom, botanikom, šumarstvom i pravom za koje je skovao brojne stručne termine.
“Šulek je bio osoba širokih interesa, značajan za europeizaciju Hrvatske u vrijeme kada je postajala modernom državom. Bio je jedan od ljudi koji su gradili identitet hrvatskog naroda”, kazao je Kusić.
Podsjetio je da je Šulek bio jedan od 14 prvih članova Akademije koja se trajno sjeća njegovih zasluga, te kao tajnik 1877. pokrenuo izdavanje “Ljetopisa Akademije”, koji svake godine izlazi sve do danas.
Šulek, rodom Slovak, pripadao je onim hrvatskim velikanima koji su dali važan doprinos razvoju Hrvatske, iako nisu bili etnički Hrvati, napomenuo je Kusić. Spomenuo je pritom i Slovaka Jurja Haulika, prvog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala koji je u Zagrebu osnovao Kliničku bolnicu Sestre milosrdnice i uredio park Maksimir, te se osvrnuo i na zasluge utemeljitelja Akademije, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, za doseljenje Slovaka u okolicu Našica.
O Šulekovu radu i njegovim zaslugama za hrvatske nacionalne institucije govorio je akademik Josip Bratulić, koji je istaknuo da je Šulek bio polihistor kakvog je Hrvatska i trebala u vremenu između narodnog preporoda i razvoja modernih znanosti.
Dr. sc. Mislav Kovačić govorio je o Šulekovu redigiranju prijevoda “Novog zavjeta”, a Ivan Martinčić o Šulekovim tekstovima iz Gospodarskog lista kao smjerokazu za standardizaciju hrvatskog jezika.
Skupu, koji je organizirao Razred za filološke znanosti HAZU, nazočio je i slovački veleposlanik Juraj Priputen te predstavnici slovačke nacionalne manjine.
Bogoslav (Bohuslav) Šulek rodio se u Sobotištu u Slovačkoj 20. travnja 1816. Diplomirao je pravo i evangeličku teologiju u Bratislavi 1838. te s 23 godine došao u Hrvatsku, naučio hrvatski, prihvatio novu domovinu kao svoju te postao jedan od najistaknutijih hrvatskih javnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika druge polovice 19. stoljeća. Zahvaljujući svestranoj naobrazbi, poznavanju različitih europskih jezika, darovitosti i maru, svojim je djelovanjem zadužio hrvatsku kulturu, publicistiku, školstvo i znanost.
Na nekim je područjima bio ponajprije popularizator (u fizici i kemiji), poticatelj i usmjerivač (u glazbi, šumarstvu, vojnom nazivlju), ali je na drugima dao svoj nezaobilazan znanstveni doprinos, primjerice u botanici, leksikografiji ili u priređivanju povijesno-pravnih dokumenata. Značajan je i kao leksikograf i autor Njemačko-hrvatskog rječnika (1860.), Hrvatsko-njemačko-talijanskog rječnika znanstvenoga nazivlja (1874.–1875.) i Jugoslavenskog imenika bilja (1879.).
Šulek je bio jedan od prvih profesionalnih novinara u Hrvatskoj koji je pratio i raščlanjivao sve bitne probleme hrvatskog društva i hrvatskoga naroda, uređivao je nekoliko ključnih časopisa od kojih je nekima bio i osnivač te usmjeravao hrvatsku kulturnu i znanstvenu javnost prema dostignućima europske znanosti i politike. Umro je u Zagrebu 30. studenog 1895.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
