Na najvišem vrhu Zagrebačke gore, Sljemenu, nalazi se svetište Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, proštenište izletnika i planinara.
Godine 1928. odlučeno je da se gradi sljemenska kapela. Grad je darovao zemljište, a darovi za gradnju su pomalo pristizali. Sagrađena je prema projektu Jurja Denzlera (+1981.) i blagoslovljena 1932., a posvetio ju je 1933. zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Bila je zamišljena kao spomenik na 1000. obljetnicu hrvatskog kraljevstva (925.-1925.) te 1300. obljetnicu pokrštenja Hrvata, a brigu o uređenju vodio je isusovac, p. Josip Müller.
Kapela je građena od kamena, četverokutnog je oblika, s predvorjem, 10 m visokim zvonikom polukružnom apsidom i sakristijom. Budući da je građena kao spomenik uspostave hrvatskog kraljevstva i pokrštenja Hrvata, prožeta je brojnim elementima iz domaće umjetnosti i povijesti. Izvana nalikuje na starohrvatske crkve s hrvatskog juga. Zbog izrazitih kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti službeno ja zaštićena kao kulturno dobro (Z-2392).
Iznad kamenog oltara nalazi se drveni reljef s likom Majke Božje koja nosi dijete Isusa u naručju, rađen prema slici Gospe od Puta. Svetohranište je ukrašeno motivima starohrvatskih spomenika s križem, a stijene oko oltara urešene su mozaikom sa zlatnim zvijezdama.
Svod kapelice od slavonske hrastovine razdijeljen je u 49 polja u kojima se nalazi hrvatski grb, lik Majke Božje, 4 reljefa zaštitnika Hrvatske te grbovi hrvatskih povijesnih pokrajina i gradova. Sve je okruženo motivom pletera, a djelo je R. Hudoklina iz 1937.
Na lijevom i desnom bočnom zidu nalaze se freske – rad G. M. Stupice. Desna freska prikazuje gradnju i predaju crkve Gospi. U ambijentu Sljemena, s kojega se iz daljine vidi i zagrebačka katedrala, nalazi se mnoštvo puka odjevenog u narodne nošnje, a pred svima se nalazi isusovac p. Müller, koji predaje maketu sljemenske kapele Gospi. Na lijevom bočnom zidu nalazi se slika „Krista u hrvatskoj povijesti“. Na njoj su prikazane znamenite ličnosti iz hrvatske povijest, okrenuti prema Kristu s križem, kojemu se klanjaju.
Kada govorimo o sljemenskoj kapeli, bitno je spomenuti i sudbinu isusovca o. Josipa Müllera, koji nosi velike zasluge za njezinu izgradnju. Svršetkom Drugog svjetskog rata i dolaskom komunističke vlasti, oca Müllera odveli su partizani te ga vjerojatno ubili na nepoznatom mjestu. Do danas mu nije poznato mjesto smrti, niti su pronađeni njegovi posmrtni ostaci.
U kapelici se nedjeljom redovito održavaju mise, a najpoznatija je “polnoćka” koju pohodi veliki broj planinara. Majka Božja Sljemenska, Kraljica Hrvata privlači i brojne hodočasnike, posebno u nedjelju po blagdanu Gospe Karmelske.
Izvor:
Petar Lubina: Marijanskom Hrvatskom, Split, 2012.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
