Izložba “Victor Hugo – Crni romantičar”, koja obuhvaća šezdesetak crteža francuskoga književnika i možda najutjecajnijega predstavnika francuskoga romantizma, od petka se može razgledati u bečkom Leopold muzeju.
“Victor Hugo je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, a u svijetu po romanima ‘Jadnici’ i ‘Zvonar crkve Notre Dame’, no malo se zna o tome da je bio jednako uspješan likovni umjetnik”, rekao je u povodu izložbe direktor muzeja Hans-Peter Wipplinger istaknuvši da je Hugo tijekom života stvorio oko 4000 crteža.
Izložba obuhvaća sedamdesetak, odnosno šezdesetak Hugoovih crteža, kojima predstavlja njegov likovni opus, i akvarele umjetnika na koje je utjecao poput engleskoga slikara Williama Turnera i francuske spisateljice George Sand s kojom je i prijateljevao.
Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina: Slike i neobični oblici, Pravila slučajnosti, Obrisi prema siluetama, Egzil vita est, Demoni Arhitekture, Rijeka Rhein/Rajna. Victor Hugo najčešće je crtao likove na rubu društva, krajolike, katedrale, siluete dvoraca koje podsjećaju na duhove prošlosti.
Hugou je ispočetka crtanje bilo samo hobi, ali je počelo igrati veliku ulogu u njegovu životu malo prije egzila i bilo mu je kreativni izraz u razdoblju u razdoblju od 1848. do 1851., napominje kustos Ivan Ristić.
Hugo je radio samo na papiru i koristio se uglavnom tamnosmeđim ili crnim tušem s malim dodacima bijelog i vrlo rijetko u boji, zbog čega je izložba i nazvana “Crni romantičar”. Njegovi crteži imaju eksplozivnu snagu, kaže kustos izložbe, dodajući da se danas njegova djela smatraju jednom od preteča nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma.
Kako bi postigao željene efekte, Hugo se služio nekonvencionalnim materijalima, koristio se mrljama od tinte, ali i ugljenom od šibica, kavom i čađom te prstima radije nego olovkama i kistovima. Svoje je crteže držao podalje od javnosti u strahu da ne zasjene njegov književni opus. Volio ih je podijeliti s obitelji i prijateljima, najčešće kao slike na ručno izrađenim razglednicama koje im je slao iz progonstva. Njegovim likovnim djelima, koja su izložena, divili su se umjetnici poput Eugenea Delacroixa i Vincenta van Gogha, koji su se složili u tome da bi Hugo, da je postao likovni umjetnik a ne književnik, zasjenio sve umjetnike svojega doba.
Victor-Marie Hugo (1802.-1885.) bio je glasoviti francuski književnik i možda najutjecajnija ličnost francuskoga romantizma. Za života je bio i slavljen i proganjan, njegovi su ponovno su otkriveni tek početkom 20. stoljeća i to zahvaljujući umjetnicima. Hugov veliki uzor bio je Francois Rene Chateaubriand, otac romantizma i jedna od najistaknutijih ličnosti u Francuskoj oko 1800. godine. U mladosti je razvio tezu “Chateaubriand ili ništa”, a i njegov kasniji život imao je velikih sličnosti s njegovim prethodnikom.
Hugo se povezao s politikom, a kao heroj republikanaca prognan je iz domovine zbog demokratskih uvjerenja i političkih razilaženja s Nepoleonom III. U egzilu je proveo gotovo 20 godina, s prekidima.
Eksponati prikazani na izložbi uglavnom su iz fundusa Leopold muzeja te posuđeni iz nekoliko francuskih muzeja i austrijskih i njemačkih privatnih zbirki.
Izložba je otvorena do 15. siječnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
