Crkva danas slavi 120 svetih kineskih mučenika, među njima 87 kineskih katolika i 33 misionara različitih narodnosti, koji su od 1648. do 1930. dali svoje živote za Krista Gospodina i za njegovu Crkvu u raznim pokrajinama ove najveće azijske zemlje.
Sveti Joaquín Royo Pérez, španjolski dominikanac, misionar i mučenik u Kini, rođen je 4. listopada 1691. u naselju Hinojosa de Jarque (provincija i biskupija Teruel, Aragonija). Dominikancima se pridružio 1709. u Valenciji, a svečane zavjete položio 1710. Kao misionar stigao je 1712. u Filipine, a 1715. u Kinu, gdje je zaređen za svećenika Bio je bliski suradnik svetog Pedra Sanza. Djelovao je 33 godine u Fujianu (Fukienu), pokrajini u jugoistočnoj Kini. Služio je svojim vjernicima noću, a zbog progona kineskih vlastodržaca danju se sakrivao u grobnicama i u tajnim, skrovitim prostorijama. Uhićen je 1746 u Fuzhou, glavnom gradu Fujiana, a zajedno s njim još četvorica španjolskih dominikanskih misionara, biskup Pedro Sans y Jordá te svećenici Francisco Serrano de Frías, Juan Alcober Figuera i Francisco Díaz del Rincon.
Osuđeni su na smrt 18. prosinca 1746. Podnosili su grozne muke, sveti Pedro Sans je umoren 26. svibnja 1747, sveti Francisco Serrano i sveti Juan Alcober 25. listopada 1748, a na današnji dan, 28. listopada 1748, zlotvori su u Fuzhou zadavili svetog Joaquína Roya i svetog Francisca Díaza. Bilo je to razdoblje kad su Kinom vladali carevi Yung-cheng (Yongzheng) i njegov sin Chien-lung (Qianlong). Relikvije mučenika pobožni vjernici prenijeli su u Manilu, glavni grad Filipina, gdje počivaju u crkvi svetog Dominika.
Blaženima ih je proglasio 1893. papa Leon XIII, a svetima 2000. papa Ivan Pavao II. Crkva slavi 120 svetih kineskih mučenika, među njima 87 kineskih katolika i 33 misionara različitih narodnosti, koji su od 1648. do 1930. dali svoje živote za Krista Gospodina i za Njegovu Crkvu u raznim pokrajinama velike azijske zemlje.
Moderni progoni katolika u Kini – nadahnuće za Europljane!
Djelo ‘’Crvena knjiga kineskih mučenika’’ Gerolama Fazzinija je zbirka biografija, autobiografija i dokumentacije katoličkog mučeništva u suvremenoj Kini koja pruža čitateljima svjedočanstva iz prve ruke o burnom periodu maoizma, te pomoću kojih čitatelji mogu sami odlučiti kako interpretirati kinesku politiku o Katoličkoj Crkvi od 1949. godine do Maove smrti 1976. godine.
Maoističko tumačenje kršćanstva u Kini nastalo je kao rezultat Maova dobrog poznavanja zapadnog imperijalizma i marksističkog materijalizma čiji nauk promatra religiju kao oblik osobne utjehe pod jarmom klasnog izrabljivanja. Teško da postoji dokaz da su Mao ili njegovi drugovi istinski razumjeli povijest, vjerovanje i ciljeve kršćanstva. Očita vrijednost Fazzinijeve knjige leži u sadržaju kojeg čini zbirka izvornih svjedočanstava kineskih katolika koji kazuju o duboko usađenoj ljubavi prema svojoj kulturi, istodobno pokuzujući vječnu vjeru u Boga u razdoblju snažne tranzicije. Čitajući ova svjedočanstva, jasno se podsjećamo, kako nije kineska kultura bila ta koja je najoštrije proganjala kršćanstvo, štoviše, prije je zapadnjački marksistički materijalizam udahnuo ideju zatomljivanja svake religijske obveze.
‘’Crvena knjiga kineskih mučenika’’ nije ugodno štivo, no kako Kina biva sve utjecajnija na globalnom pejzažu i kako je ona domaćin jedne od najbrže rastuće kršćanske populacije u svijetu, imperativ je bolje razumjeti sve strane povijesne uloge Crkve u usponu moderne Kine.
Danas je katoličanstvo u Kini, i kršćanstvo uopće, bez obzira na veliko ograničavanje sloboda i progone jedna od najbrže rastućih religija u svijetu. Milijuni Kineze obraćaju se Kristu i prihvaćaju evanđelje, pa čak i po cijenu opasnosti života, dok kontinent koji je pronio misionare diljem svijeta da navijeste Radosnu vijest, a to je Europa, danas – duhovno umire u svom ekstremnom materijalizmu.
Prema procjenama, u Kini se usprkos opasnosti od represije svake nedjelje okupi na molitvi – osobito u ‘pokretu kućnih crkava’ koji je u procvatu – više kršćana nego u cijeloj Zapadnoj Europi. Na radarima samodostatnog i duhovno mrtvog Zapada problem progona kršćana javlja se tek rijetko.
Katolici Kine, Afrike, pa čak i muslimanskih zemalja Azije, koji slijede Krista i u smrt, trebali bi biti nadahnuće danas duhovno eutanaziranim stanovnicima Europe do nedavno središta Kristovog evanđelja u svijetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
