Natjecanje za najljepše božićne jaslice u Krakov već generacijama privlači stotine umjetnika svih dobi, a ova adventska tradicija, koja je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola bivšeg poljskog glavnog grada, dolazi pod zaštitu UNESCO-a.
Jaslice, uvrštene na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine, prava su umjetnička djela, objavio je UNESCO-a na Twitteru.
Jaslice su posve ručno izrađene od drveta, kartona ili aluminijske folije u svim bojama te zahtijevaju rad redovnika i preciznost inžinjera.
“Ovo je poseban trenutak za sve one kojima je stalo do poljskog nasljeđa”, napisao je na Twitteru poljski ministar kulture Piotr Glinski.
Krakowske jaslice moraju obavezno sadržavati arhitektonske elemente grada, zvonik crkve Notre Dame i trubače, bedeme, vrata Firence te zlatne kupole kraljevskih kapela dvorca Wawel.
Neke od jaslica dosežu do dva metra visine, dok su neke vrlo male, oko 20 centimetara.
Pojedine, rijetke jaslice izrađene su od čipke, dok su druge ekološke, od lišća lovora, sušenih naranči ili graha. U posljednjih deset godina natjecanje organizira krakowski povijesni muzej, a uključuje i digitalno animirane cyber-jaslice.
Natjecanje privlači brojne posjetitelje, uključujući i mnoštvo stranih turista.
Povijest jaslica seže u vrijeme sv. Franje Asiškog koji je prve izradio u 13. stoljeću, a franjevci su stvorili tu tradiciju u Poljskoj.
Poljaci su je prilagodili sebi tako da osim Svete obitelji, pastira i mudraca, izrađuju i vlastite svece poput sv. Faustine, sv. Maksimilijana Kolbea i naravno, pape Ivana Pavla II.
Autori jaslica također vole postavljati i poznate Poljake kao što je Marie Sklodowska-Curie, poznata francusko-poljska znanstvenics koja je prikazana u svom kemijskom laboratoriju.
Važni simboli povijesti zemlje također se pojavljuju u jaslicama, pa tako nije rijetkost vidjeti bijelog orla, poljski grb i bijelo-crvenu zastavu.
I poljska dijaspora u SAD-u šalje svoje jaslice u Krakow kako bi nacionalnu tradiciju očuvala i izvan zemlje.
