Marijanski zavjet za Domovinu: Nikakvi kilometri nisu problem, kad hodamo skupa sa zajedničkim ciljem

Danas je tridesetak hodočasnika Marijanskog zavjeta za Domovinu hodalo na ruti od Slanog do Orašca.

U Slanom su spavali u samostanu sv. Jeronima, a u ranim popodnevnim satima stigli su u Orašac.

“Župnik nas je jako lijepo primio, crkva se renovira, ali nama to nije smetalo. Ruta je bila kraća, laganim hodom došli smo do cilja”, opisuje Jeronom Čeko, brat hodočasnice Antonije i Krešimira, potpredsjednika Bratovštine Marijanskog zavjeta za Domovinu i jednog od organizatora.

> (FOTO) Marijanski zavjet za domovinu: ‘Hodočasteći pokazujem potrebu za promjenom’

> (FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Svaka kaplja znoja i svaki žulj nas blagoslivlja

Najprije su stali u naselju Majkovi, gdje ih je jedna gospođa okrijepila, skuhala kavu i dala im snage za daljnji hod.

Naselje Majkovi nalaze se u općini Dubrovačko primorje, uz mjesnu cestu Slano – Trsteno, odnosno na trasi stare Napoleonove ceste (Strada Marmont). Od Dubrovnika su Majkovi udaljeni oko 30 km sjeverozapadno.

Majkovi kao dio Dubrovačkog primorja, područje od Kurila (današnje Petrovo Selo) do Neuma, 15. siječnja 1399. godine dolazi pod vlast Dubrovačke Republike koja ga je uspjela kupiti od bosanskog kralja Stjepana Ostoje za 1500 dukata, kuću u Dubrovniku i dubrovačko građanstvo.

Kao najveće selo u Primorju Majkovi se često spominje u dubrovačkim arhivima, poznati su Majkovski statuti koje je 1560. godine napisao kancelar Dubrovačke Republike Petrus Franciscus Parisius.

Tijekom Domovinskog rata Majkove su bili okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojbi. Neprijateljska vojska popalila je i opljačkala dosta objekata u mjestu.

Put prema Trstenome

Hodočasnici na putu prema Trstenom izbjegli su magistralu i gornjim putevima uz molitvu stigli do samog središta Dubrovačko-neretvanske županije 20-ak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika.

“U Trstenom nas je ugostio hodočasnik Domagoj koji je hodao s nama dva dana, a župljanin je iz crkve sv. Vida. Okrijepili smo se a čuli smo i povijest crkve. Arboretum nismo išli razgledavati jer smo bili preumorni. Onda smo laganim tempom stigli do Orašca u kojem nas je dočekao župnik. Organizirao je cijeli doček, i smjestio nas po obiteljima. Noći nas 25, ali mještani su nas u srcu turističke sezone radosno primili. Čim dođu hodočasnici, otvaraju se sva vrata”, ističe Čeko.

Trsteno je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.

Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.

O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoče i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.

Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme oštetili su Crnogorci, kada su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.

Tijekom Domovinskog rata Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska popalila je i opljačkala većinu objekata u Trstenome.

Hodočasnici Marijanskog zavjeta za Domovinu sutra nastavljaju prema Rožatu koji se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

“Sutra imamo misu u 8 ujutro u crkvi u Orašcu i zatim hodamo 15 km do Rožata. Također kraća ruta, priprema u samu završnicu da uđemo spremni u Dubrovnik. Nikakvi kilometri nisu problem, kad hodamo skupa sa zajedničkim ciljem”, zaključuje Jeronim Čeko.

Što je Marijanski zavjet za Domovinu?

Marijanski zavjet je hodočašće koje povezuje marijanska svetišta od istoka do juga Hrvatske. Započelo je u ljeto 2015., kada je od 21. lipnja do 29. kolovoza hodočašće obuhvatilo više od 1500 km od Gunje do Dubrovnika.
Hodočašće je pokrenula katolička mladež zajedno s braniteljima, zajedno okupljeni u Bratovštini Marijanski zavjet za Domovinu.

Cilj je da molitvom i hodom očuvaju temeljne vrijednosti naše Domovine, te da zajedničkim hodom različite generacije upoznaju i promiču moralnu, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu svoga naroda.

U ovako objedinjenom zavjetnom hodočašću, izriče se zahvalnost i moli za slobodu, dostojanstvo, vjernost, i napredak našega naroda.
Ovogodišnja hodočasnička ruta prema planu polazi iz Osijeka 12. lipnja i nakon skoro 1700 km i 75 dana hoda, završava u Dubrovniku 25. kolovoza 2016. godine.

Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara, a sami birate koliko dana želite sudjelovati i gdje se želite priključiti.