Misnim slavljem u crkvi Muke Isusove u Maclju obilježena je 71. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koja su se dogodila početkom lipnja 1945., a prema nekim procjenama u Macelju i okolnim šumama stradalo je oko 13 tisuća osoba.
Macelj je po točno utvrđenom broju od 1163 ekshumirane žrtve do sada najveće stratište komunističkog režima u Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima, koji su navedeni u monografijama i knjigama čija su tematika događanja na Macelju otprije 71 godine, u Maceljskim je šumama stradalo oko 13 tisuća žrtava a više od 130 jama još uvijek nije istraženo.
U izjavi medijima prije početka misnog slavlja Andrija Hebrang je rekao kako su istraživanja počela formiranjem saborskog Povjerenstva kojeg je ukinuo Ivica Račan dolaskom na vlast 2001 godine, te ocijenio kako je ono ukinuto “zbog toga jer se slijednici komunista boje istine”. Drži da se do istine može doći samo iskapanjem 940 jama, koliko ih ima u Hrvatskoj, te još 170 jama u Sloveniji, te da se posmrtni ostaci dostojno pokopaju te označe kao žrtve komunizma.
Hebrang je podsjetio i na Ured za otkrivanje komunističkih žrtava kojeg je sam inicirao i vodio pri Hrvatskom saboru, a kojeg je nakon samo godine dana rada ukinula Vlada Zorana Milanovića.
Hrvatska je, kaže, jedina zemlja koja svoje žrtve nije ekshumirala i dostojno pokopala a na pitanje ima li naznaka da bi se istraživanja mogla nastaviti odgovara da je po prvi puta u životu pesimističan.
“Nema nikakvih naznaka, postoji samo dobra volja koja nije dostatna. Da istražite 940 jama koliko po policijskim izvještajima postoji u naših 20 županija i gradu Zagrebu trebate 300 do 400 ljudi koji su educirani za to i proračun od par desetaka milijuna kuna”, kazao je Hebrang. Dodao je da se to u proteklih 25 godina to moglo, ali nije napravilo.
Kaže da je pesimističan u pogledu nastavka istraživanja jer je Domoljubna koalicija, u čijem programu stoji nastavak istraživanja, pred padom a politička alternativa, hrvatska ljevica, “u svom programu ima zataškavanje”.
Na području Maclja dosad su istražena 23 grobišta, a istraživanja su zaustavljena 1992. godine. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.
U spomen tim žrtvama, kao i svima stradalima kasnije na križnom putu, služena je sveta misa te ranije održan križni put. Svetu misu služio je pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar.
Prije mise brojna izaslanstva državnih institucija položila su vijence i zapalila svijeće. U ime predsjednice Republike Hrvatske to je učinila njezina izaslanica Bruna Esih, u ime predsjednika Sabora saborski zastupnik iz Krapinsko-zagorske županije Žarko Tušek te u ime Ministarstva branitelja ministar Tomo Medved.
Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika križnog puta, u spomen grobnicu u Macelju položene su kosti 1163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop predvodio je tada kardinal Josip Bozanić.
Središte za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima Hrvatskog svjetskog kongresa smatra da bi cijelo Maceljsko gorje trebalo zaštiti kao spomen-područje i što prije provesti daljnja istraživanja.
U priopćenju u povodu ovogodišnje komemoracije istaknuto je kako postoji opasnost da mnoge masovne grobnice budu uništene (ne)opravdanim iskorištavanjem šumskog bogatstva te retencijama, odnosno izgradnjom sustava zaustavljanja oborinskih voda u Smiljanovoj grabi.
“Šuma u tom kraju se smatra stratištem, tu su područja koja nikad nisu istražena. Isto tako trebalo bi što prije zaštititi mjesto masovne grobnice poznato kao Jama IVD. Kako znamo, tu su pronađeni posmrtni ostatci 21 svećenika, redovnika i bogoslova te ostatci više desetaka hrvatskih časnika”, navodi se u priopćenju.
