Načelnik Općine Jelsa: ‘Dobivena je dozvola za održavanje procesije Za križen’

Foto: Tino Torbarina i Krešimir Planinić

Nikša Peronja, načelnik Općine Jelsa na svom je Facebook profil objavio kako je Županijski stožer dao dozvolu za održavanje Procesije “Za križen”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Za križen” je tradicionalna procesija koja se već nekoliko stoljeća organizira u šest mjesta otoka Hvara: Jelsi, Pitvama, Vrisniku, Svirču, Vrbanju i Vrboskoj. U tijeku pokorničke procesije koja iz tih šest hvarskih župa kreće u 22 sata, sudionici u smjeru kazaljke na satu prelaze put dug oko 25 km predvođeni križonošama koji u procesiji nose križeve teške od 10 i više kilograma. Procesije su usklađene tako da se nikada ne susretnu. “Za križen” je upisana i na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Objavu načelnika uz obrazloženje prenosimo u cijelosti.

“Dragi moji stanovnici Općine Jelsa i otoka Hvara. Ulazimo u tjedan koji ima veliko značenje za sve stanovnike našeg otoka. Tradicija je to koja već traje oko 500 godina i snažno obilježava generacije križonoša i vjeru puka. Ulazimo u našu ” Velu šetemonu”.
Najprije Vas svih pozivam da se ponašamo sukladno okolnostima u kojima se nalazimo, jer ovo je u pravom smislu tjedan kad bi se ljudi trebali prvenstveno zbližavati, a ne razdvajati. Kako su na snazi posebne mjere i ograničenja radi borbe protiv Koronavirusa, održavanje ovogodišnje procesije je bila upitno radi važeće zabrane okupljanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također je na snazi i Odluka Hrvatske Biskupske konferencije o zabrani održavanja pučkih pobožnosti. Stožer civilne zaštite Općine Jelsa je nakon, kako pismenih, tako i usmenih konzultacija sa Križonošama učinio sve da se procesija “Za križen” održi! Službenim dopisom uz obrazloženje, prvenstveno je zatražio od Ravnateljstva civilne zaštite RH, Županijskog stožera cz i Hvarske Biskupije, da se Procesija održi, jer je to želja kako Križonoša tako i Hvarskog puka. Ovo je bilo potrebno napraviti, jer su se pojavili razni članci, kako u dnevnim novinama tako i na portalima, koji su oprečno izvještavali (da će se procesija održati, pa da je upitna itd.), i to sve bez postojanja ikakve službene dozvole Stožera viših razina, a što je izazvalo reakciju pojedinaca koji su od Stožera civilne zaštite Općine Jelsa tražili odgovor.
Kako se utvrdila nadležnost Županijskog civilnog stožera, isti je dao dozvolu za održavanje Procesije po pravilima koje je donio Stožer civine zaštite RH, tj. da se dopušta održavanje, ali bez okupljanja većeg broja od dopuštenih 5 osoba na jednome mjestu, uz sve mjere koje propisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Po tim pravilima za sad bi se procesija trebala i održati.
Bitno je znati da je upravo Civilni stožer Općine Jelsa napravio sve da se Procesija održi i jedini dobio FORMALNU dozvolu za održavanje.

Zadnja dva dana postoji želja nekih bratovština i Križonoša da je za samo tehničko održavanje Procesije potrebno po procesiji 10 ljudi, odnosno dvije grupe po 5 ljudi. To bi tehnički bilo izvedivo, jer na otoku Hvaru nema trenutno niti jedan slučaj zaraze Covid-19, a ulasci na otok su zaista rijetki i strogo kontrolirani.

Ali isto tako i bratovštinama i Križonošama i puku mora biti jasno, da je za određivanje većeg broja sudionika od dozvoljenih 5(pet), potrebna pismena suglasnost Županijskog Stožera, jer to bi bilo nepoštivanje Odluke o zabrani svih vrsta okupljanja, a Civilni stožer Općine Jelsa samostalno nije ovlašten donijeti drugačiju odluku od odluke cz RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mi ćemo u narednim danima razgovarati sa Županijskim Stožerom i ako dobijemo pismenu dozvolu od njih, onda će i biti moguće održati procesiju u dvije grupe po 5 ljudi, a o takvoj eventualnoj odluci Stožer civilne zaštite izvijesti će pravodobno sve Križonoše. Do pismene dozvole Županijskog Stožera, drugačije neće biti moguće.
Dakle, sve priče koje kolaju zadnjih dana su “rekla-kazala”, budući je navodno netko nekome rekao da u procesiju može 10 ljudi, pa da netko opstruira procesiju sa 10 ljudi i t.d…
To je sve netočno i pretenciozno, jer do sad nema ništa pismeno od viših razina da se takvo nešto dozvoljava, a bez toga ne ide.

Zaključno, još vas svih jednom molim i pozivam da “Velu šetemonu” provedemo u miru, dostojanstveno i da se približimo jedni drugima, a ne da se razdvajamo po bilo kojoj temi, a posebno na temelju nekih priča “rekla-kazala”. Hoće li procesiji prisustvovati po sadašnjoj odluci 5 ili više osoba znat će se nakon eventualne nove pismene dozvole Županijskog Stožera.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Hrvatska biskupska konferencija je inače u svojoj odluci od 19. ožujka uz svete mise ukinula i javno slavljenje pučkih pobožnosti, bilo na otvorenom ili zatvorenom. Sveta Stolica je, pak, predložila da se “izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i Vazmenog trodnevlja mogu prebaciti na neki drugi prikladni dan, npr. 14. ili 15. rujna”, pritom ostavivši to sudu dijecezanskog biskupa, prenosi bitno.net.

U slučaju Hvarske biskupije, to je biskup Petar Palić, generalni tajnik HBK, koji je 3. travnja u pismu poručio da “ukoliko postoje uvjeti prema prosudbi civilne vlasti” da se procesija održi u redovitom terminu, “onda će se ona održati, pa makar i u drugačijem obliku”.

Isti dan kada je objavljen biskupov odgovor, izvršena je i predaja križa. Radi se o posebnom trenutku koji se obično odvija tijekom mise, petak uoči Velikog tjedna.

Kako je za Jutarnji list potvrdio župnik Jelse, don Stanko Jerčić, ove je godine tom “događaju prisustvovalo svega nekoliko ljudi”, tek “dvojica križonoša, svećenik i nekoliko pjevača u pozadini”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema istom izvoru ovogodišnji križonoša iz Jelse je Ivica Gamulin, koji se za tu čast predbilježio daleke 1997., kad je imao 14 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.