Župa Sv. Josipa Drvar dobila je proteklih dana građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i dogradnju pastoralnog centra nakon trogodišnje pravne borbe oko kupovine zemljišta s postojećim objektom i ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.
Riječ je o objektu u Ulici Jole Marića bb, u širem gradskom središtu (uz magistralnu cestu Drvar-Livno), u kojem je nekad bila trgovina a čijom će se rekonstrukcijom i dogradnjom dobiti funkcionalan višenamjenski objekt za pastoralne, karitativne, kulturne i druge društvene aktivnosti Župe Drvar.
Radovi na izgradnji objekta će se izvoditi po projektu ing. Isaka Medića iz Sarajeva, a izvođač radova je građevinsko poduzeće „Komotin“ iz Jajca s kojim je Župa Drvar nedavno sklopila ugovor.
Već je osiguran financijski okvir za prvu fazu radova zahvaljujući pomoći preko javnih poziva Vladina Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, te proračunskih izdvajanja sredstava Grada Knina kao i pomoći Hrvatske katoličke misije St. Gallen i drugih dobročinitelja.
Svečanost blagoslova temeljnog kamena budućeg zdanja i početka radova bit će upriličena u subotu 20. ožujka u sklopu vanjske proslave svetkovine Sv. Josipa, patrona Župe Drvar, koju će predvoditi banjolučki biskup mons. Franjo Komarica.
Župa Drvar nedavno je pred Općinskim sudom u Drvaru pokrenula postupak provođenja presude nekadašnjeg Sreskog suda u Drvaru iz 1958. g. kojom se nalaže Općini Drvar priznavanje prava vlasništva Rimokatoličkoj Crkvi nad zemljištem površine 3350 m2 u središtu grada (u Ul. 27. jula) na kojem su do 1949. stajale župna crkva i župna kuća.
Od 1995. do danas katolici Drvara sve svoje liturgijske obrede, ali i druga društvena okupljanja, vrše u zgradi nekadašnjeg Sokolskog doma (zvanog „Partizan“ za vrijeme SFRJ) koju je tadašnja općinska vlast dodijelila Župi Drvar na privremeno korištenje do izgradnje nove župne crkve s pratećim objektima.
Biskup Komarica: Osim protjerivanja katolika odnosno Hrvata, česte su i opstrukcije njihova povratka
Podsjetimo, monsinjor Franjo Komarica, biskup banjalučki često je upozoravao na Hrvate u BiH koji su marginalizirani i čija se prava krše. Uoči Božića 2020. godine iznio je šokantne podatke o broju povratnika.
“Domaći politički predstavnici, uključujući i predstavnike Međunarodne zajednice, podržavaju povratak uglavnom samo deklarativno i formalno. S njihove strane se zadnjih godina, gotovo ništa ne čini, bez obzira na činjenicu da mnogi prognani godinama traže održivi povratak. Osim njih, zakazalo je i bosansko-hercegovačko društvo. Sva takva ponašanja i prepreke za povratak „mogu se nazvati tihom diskriminacijom povratnika i raseljenih. Podaci kojima raspolažu pojedine institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas biskupije Banja Luka) pokazuju ne samo katastrofalne razmjere ratnih stradanja i protjerivanja katolika odnosno Hrvata, nego i česte opstrukcije njihova povratka. Od preko 90 posto protjeranih Hrvata Banjolučkog kraja vratilo se tijekom svih proteklih 25 godina tek „ nešto više od 3 posto“.(!) Koliko god su se razne institucije Katoličke Crkve u BiH (osobito Caritas) sve poratne godine trudile oko ostvarivanja održivog povratka, očito je da je na tom području zakazala državna ali i entitetska i međunarodna politika. Osim ekonomskih motiva i razloga za njihovo iseljavanje, sve se češće može čuti da su i nesigurnost, besperspektivnost, kao i druge dugotrajne političke tenzije dodatna motivacija za odlazak. Svi ti razlozi zajedno generiraju jedno socijalno ili društveno raspoloženje koje karakterizira kod sve većeg broja naših sugrađana odsutnost nade u bolju budućnost u vlastitoj zemlji i rodnom kraju.”, upozorio je biskup Komarica.
> Biskup Komarica upozorio na marginalizirane Hrvate s područja Republike Srpske
Upozorio je na oduzimanje imovine Hrvata te imovinu oduzetu od Katoličke crkve.
“Već oduzeta imovina, ona se sad dijeli tko zna kome prema rođaštvu i simpatijama, a ne prema vlasnicima te zemlje”, kazao je.
U prosincu 2019. prepričao je jedno od iskustava s međunarodnim službenicima, s kojima je vodio oštru raspravu zbog zabrane izgradnje crkve u Drvaru.
