Monografiju akademika Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića “Zrinski & Frankopani – 100 godina od povratka u domovinu” objavila je nakladna kuća Meridijani uz sunakladništvo Družbe braće hrvatskoga zmaja, Hrvatskoga državnog arhiva, Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Zrinske garde Čakovec.
Nevio Šetić u proslovu ističe kako je knjiga objavljena u prigodi sjećanja i obilježavanja 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka hrvatskih velikaša i mučenika bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Zemni ostatci hrvatskih velikaša, ističe, ubijenih javno pred mnoštvom odsijecanjem glave 30. travnja 1671. u Bečkom Novigradu, preneseni su u domovinu, u katedralu u Zagrebu.
Podsjeća kako je od toga tragičnog događaja, pred kojim se zgrozila sva humana kršćanska Europa do danas 348 godina poslije, nikad nije u hrvatskom narodu prestalo sjećanje na tu mučnu i tragičnu stvarnost.
Šetić ocjenjuje kako je kult Zrinskih i Frankopana izrastao u važnu hrvatsku državotvornu sastavnicu koja tijekom modernoga i suvremenog doba u kontinuitetu sinergijski snaži hrvatsku samosvijest i patriotizam.
Hrvatski kneževi ban Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan potomci su najstarijih, najpoznatijih i najvažnijih velikaških rodova u Hrvatskoj i Europi, napominje Šetić i dodaje kako su oni praplemićki rodovi starohrvatskih plemena, čija je nasljedna naslovna čast proizišla iz hrvatskoga plemenskog sustava i njegove teritorijalizacije u kneštvima i županijama, a ne iz javnopravnih staleških povlastica.
Upravo zato su, smatra Šetić, Zrinski i Frankopani bili neovisni na svojim golemim posjedima koji su obuhvaćali prostor gotovo čitave srednjovjekovne Hrvatske.
Naglašava kako su oni bili nositelji i branitelji hrvatskih nacionalnih i državnih interesa, a u vrijeme najintenzivnijih prodora Osmanlija u Europu branitelji ne samo hrvatskoga, nego i europskog prostora.
Smatra kako je Zrinsko-frankopanska buna i otpor (1664.-1671.) protiv pokušaja zatora hrvatske državne samosvojnosti i suverenosti od strane cara Leopolda Habsburgovca postala u hrvatskom narodu simbolom otpora svakoj tuđinskoj vlasti te žrtvovanja za domovinu.
Šetić podsjeća kako je u knjizi potanko dat pregled povijesti i uloga kneževskih obitelji Zrinskih i Frankopana od njihovih početaka u 12. i 13. stoljeću pa sve do zatora u drugoj polovici 17. stoljeća.
“Središnja tema knjige je povijest seljenja zemaljskih ostataka Zrinskoga i Frankopana četiri puta u Bečkom Novigradu dok nisu 1919. konačno našli svoj spokoj u kripti zagrebačke prvostolnice”, piše Šetić i dodaje kako su uz ostalu građu po prvi put objavljuje dnevnik Emilija Laszoeskoga, koji opisuje prijenos ostataka.
Knjiga “Zrinski & Frankopani – 100 godina od povratka u domovinu” (358 str.) podijeljena je na sedam poglavlja – Pregled povijesti Zrinskih i Frankopana, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i posljednji Zrinski – biografske crtice, Zavjera Zrinsko-frankopanska, Martirij u Beškom Novigradu, Prijenos zemaljskih ostataka hrvatskih mučenika u domovinu, Štovanje Zrinskih i Frankopana u suvremeno doba te Prijedlog Deklaracije o rehabilitaciji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Na kraju knjige objavljeni su vrela i literatura, sažetci na engleskom i mađarskom jeziku te kazalo geografskih i vlastitih imena.
Akademik Dragutin Feletar rođen je 1941. u Velikom Otoku kod Legrada. Objavio je više knjiga, među kojima su tri zbirke pjesama, knjiga putopisa te povijesne monografije.
Hrvoje Petrić je rođen 1972. u Koprivnici. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Habsburška Monarhija.
Nevio Šetić (1958.) redoviti je profesor na Odsjeku za povijest pri Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
