Etnomuzikolog i glazbeni povjesničar, Franjo Kuhač, proputovao je sve južnoslavenske zemlje (od Bugarske do Gradišća, od Slovenije do Makedonije) zapisujući narodne pjesme i proučavajući narodna glazbala. Pozornost europske stručne javnosti je izazvao otkrićem hrvatskih napjeva u dijelima Haydna i Beethovena.
Kuhač, Franjo Ksaver (njem. Franz Xaver Koch), hrvatski glazbeni pisac i povjesničar, melograf, folklorist, etnomuzikolog i skladatelj (Osijek, 20. XI. 1834 – Zagreb, 18. VI. 1911). Rođen u njemačkoj obitelji koja se polovicom XVIII. st. doselila iz Njemačke u madžarski grad Német-Bólly, a odande između 1828. i 1834. u Osijek.
Diplomirao je u Pešti, a glazbeno znanje proširivao je u Leipzigu, Weimaru i Beču. Nakon povratka u Osijek djelovao je kao klavirski pedagog i zborovođa, a 12 godina je putovao po Hrvatskoj i drugim zemljama skupljajući narodno blago. Na području folkloristike najvažnija mu je zbirka Južno-slovjenske narodne popievke s 1600 napjeva uz klavirsku pratnju, a zaslužan je za stvaranje i razvoj hrvatske glazbene terminologije. Pozornost je izazvao otkrićem hrvatskih napjeva u djelima Haydna i Beethovena. Okušao se i kao skladatelj kraćih klavirskih i vokalnih djela. Njegovo djelo Ilirski glazbenici je dragocjen dokument o preporodnim skladateljima.
U više od 30 godina objavio je veći broj knjiga, monografija, studija, prijevoda i članaka. Posebno su vrijedne Kuhačeve knjige Vatroslav Lisinski i njegovo doba (1887., 1904), Ilirski glazbenici: prilozi za poviest hrvatskoga preporoda(1893), Osobine narodne glasbe, naročito hrvatske, opsežna studija u tri sveska objavljena u Radu JAZU (1905., 1908. i 1909), prijevod Katekizma glazbe Johanna Christiana Lobea (1875., 1889) te monografije i članci Josip Haydn i hrvatske pučke popievke(1880), Franjo Krežma violinski virtuoz i komponista (1882–83), Nova glazbena struja njemačka i sadašnji talijanski kompozitori(1892), Beethoven i hrvatske narodne popievke (1894), Hrvatsko glazbeno nazivlje (1896), Josip Tartini i hrvatska pučka glazba(1898) i dr. U rukopisu su ostali nedovršeni Kuhačevi spisi Biografski i muzikografski slovnik, Glazbeni riečnik i dr. Skladao je pretežno plesnu i salonsku glazbu. Kuhačeva ostavština i obilna korespondencija čuvaju se u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, arhivu HAZU i Hrvatskome državnom arhivu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
