Otvorena izložba ‘Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole’

Izložba “Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole”, posvećena arhitektu koji je postavio temelje izgradnje i preobrazbe Zagreba u moderno srednjoeuropsko središte, otvorena je u petak u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Kroz nekoliko cjelina prikazuje se sveobuhvatnost Bolleova stvaralaštva, počevši od njegova rada kao restauratora, s naglaskom na obnovu zagrebačke katedrale nakon potresa 1880. godine zbog koje su ga do kraja života i kasnije pratile kritike.

Prvi put se Bollea predstavlja i kroz njegov privatni život i osobnu ostavštinu, među kojima su srteži nastali prije nego što je došao u Hrvatsku, te kroz premreženost s političkim zbivanjima u Hrvatskoj, od biskupa Strossmayera i Kršnjavog do bana Hedervaryja.

Velika pozornost pridana je najplodnijem dijelu njegova rada, umjetničkom obrtu, te zagrebačkom opusu koji potvrđuje Bolleovu ključnu ulogu u tome da Zagreb uhvati korak sa zbivanjima u Europi.

Zagreb nezamisliv bez Bolleovih ostvarenja

Izložba je važna za Muzej za umjetnost i obrt jer govori o jednom od utemeljitelja ove kuće, koja za ovu prigodu nije samo prostor izlaganja, nego i Bolleov izložak, istaknuo je Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a, na otvorenju koje je okupilo veliki broj Zagrepčana.

Ustvrdio je kako se Zagreb danas ne može zamisliti bez katedrale, Mirogoja, MUO-a i brojnih drugih Bolleovih ostvarenja, kojih ne bi bilo njegova vizionarstva, kao i Kršnjavog i Strossmayera, u vrijeme kada je Zagreb bio tek provincijsko središte s četrdesetak tisuća stanovnika.

Autor izložbe Dragan Damjanović, rekao je kako su Kršnjavi i Strossmayer Bollea doveli u Hrvatsku želeći unaprijediti hrvatski obrt i arhitekturu, zbog čega je njihov, kao i doprinos bana Khuena Hedervaryja bez obzira na kontroverze iz njegove biografije, posebno istaknut.

Nepravedno omražen

Iako je Bolle zbog svojih restauracijski radova na spomenicima bio omražen u struci 20. stoljeća, često je to bilo i nepravedno jer su tim zahvatima stvorene i nove vrijednosti koje su bitno doprinijele razvoju hrvatske umjetnosti i umjetnosti u Zagrebu, istaknuo je.

Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministra kulture, opisala je izložbu kao materijalizaciju iznimno vrijednog Damjanovićevog znanstveno-istraživačkog rada. U svojim slojevitim značenjima izložba približava građanima Bolleovo djelo, osobito njegovo djelovanje na području Zagreba, što će potaknuti njegovu revalorizaciju, kao i revalorizaciju njegove ostavštine Zagrebu, ustvrdila je.

Bandić: Veliki idu naprijed

Otvorivši izložbu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je kako je Bolle u svom doprinosu Zagrebu bio omalovažavan što ga, napomenuo je, nije sprječavalo da radi dalje jer “veliki idu naprijed”. Ponosan sam što je dan na koji je Zagreb predao kandidaturu za titulu grada europske prijestolnice kulture 2020. obilježen i otvorenjem izložbe čovjeka koji mu je dao temeljni pečat kao europskoj metropoli.

Izložba je pripremljena na 135. obljetnicu osnutka MUO-a, a poklapa se i sa 170 godina od rođenja Hermana Bollea i Izidora Kršnjavog, te sto godina od njegova posljednjeg projekta za vojno groblje u Karlovcu. Bit će otvorena do 23. kolovoza.

Za popratni program najavljen je niz predavanja, kreativnih radionica, fotografski natječaj za posjetitelje te ciklus koncerata organiziranih u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb na lokacijama odabranih Bolleovih arhitektonskih ostvarenja, od Crkve sv. Marka i Pravoslavne crkve sv. Preobraženja do MUO-a i Zagrebačke katedrale.