Knjiga Alojza Jembriha “Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata” predstavljena je u srijedu u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
Predsjednik DHK Đuro Vidmarović podsjetio je kako su moravski Hrvati etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16. i 17. stoljeću naselila na području Južne Moravske, u današnjoj Češkoj.
> Intervju s Alojzom Jembrihom: Život jednog sveučilišnog profesora – 35 godina unatrag
Većinom potječu s područja današnje Banovine, Korduna i bihaćko-kladuškoga kraja, napomenuo je dodavši kako je enklava moravskih Hrvata do svoga raseljavanja predstavljala najsjeverniju autohtonu hrvatsku skupinu u Europi.
Naglasio je kako su Hrvati naselili čitav niz naselja oko grada Mikulova južno od Brna te dodao da su se do početka 20. stoljeća uslijed asimilacije održala samo tri većinski hrvatska naselja – Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava.
Podsjetio je kako je tadašnja čehoslovačka vlada provodila politiku asimilacije, uskraćujući Hrvatima pravo na vlastiti jezik u školstvu i crkvi. U takvoj situaciji, Hrvati su se, kako je rekao priklonili, priklonili manjinskim njemačkim strankama, koje su bile brojnije i bolje organizirane.
Kad je 1938. godine to je područje Münchenskim sporazumom pripalo Njemačkoj politiku češke zamijenila je njemačka asimilacije pa je velik broj Hrvata stradao na svjetskim bojištima nakon što je mobiliziran u njemačku vojsku. Nakon Drugog svjetskog rata, Južna Moravska je vraćena u sastav Čehoslovačke, istaknuo je dodavši kako je nova komunistička vlada moravske Hrvate smatrala nepouzdanim elementom. Stoga je odlučeno, istaknuo je Vidmarović, da budu raseljeni i uništeni kao etnička zajednica. Tijekom 1948. tri hrvatska sela su potpuno ispražnjena, a njihovi stanovnici preseljeni po čitavoj Češkoj, ponajviše po Moravskoj duboko u unutrašnjost gdje su se razbijeni na male skupine brzo asimilirali.
Alojz Jembrih istaknuo je kako se danas uzima da su moravski Hrvati, uz moliške Hrvate najstarije hrvatsko iseljeništvo.
Podsjetio je kako je u prvom dijelu knjige kratak pregled povijesti doseljenja Hrvata te dodao da su u drugom dijelu knjige moravski Hrvati predstavljeni kroz putopise, među kojima je i putopis zagrebačkoga profesora Đure Kutena.
Treći dio knjige, napomenuo je Jembrih, obuhvaća hrvatske “jačke i prodike” iz pera Josipa Hubenyja.
Knjigu “Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata” (308 str.) objavili su Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina i Hrvatsko književno društvo Sveti Jeronim.
Profesor Hrvatskih studija na Odjelu za kroatologiju Alojz Jembrih rođen je u Varaždinu 1947. Autor je više knjiga, među kojima i knjige “Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
