Na današnji dan 2. travnja 2005. u 85. godini života u 21 sat i 37 minuta umro je papa Ivan Pavao Drugi, svetac Katoličke Crkve i veliki prijatelj hrvatskog naroda.
Rođenje, djetinjstvo i mladost
Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik. Karol Józef Wojtyła, izabran za Papu 16. listopada 1978., rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske, koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, liječnik, umro je 1932., a otac, niži vojni časnik, 1941.
Nakon završetka studija na višoj školi “Marcin Wadowita” u Wadowicama g. 1938. upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.
Svećenički poziv
Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti.
Nakon rata nastavlja studij na krakowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost tadašnji krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu šalje na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.
Najmlađi poljski biskup
U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka. Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.
Godine 1978. Karol Woytyla postaje papa Ivan Pavao Drugi
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. On umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.
Papa apostolskih putovanja
Za vrijeme svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 104 apostolska putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bio je 100. apostolsko putovanje Ivana Pavla II. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige “Prijeći prag nade” iz 1994., “Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva” iz 1996. i “Rimski triptih” iz 2003.
Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je više od 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika. Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama država kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih država.
Papa Ivan Pavao Drugi i Hrvati
Pokojni papa Ivan Pavao II. Hrvatsku je posjetio tri puta. Prvi put u Hrvatsku je doputovao još dok su ratne rane bile još svježe. Bilo je to 10. rujna 1994. godine. Papa je tada uputio poziv na pomirenje i mir. Na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna, na kojem se okupilo oko milijun ljudi.
Drugi pohod Ivana Pavla II. bio je od od 2. do 4. listopada 1998. godine. Imao je posebno povijesno značenje zbog proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženim. Proglasio ga je blaženim u nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici, u kojem se okupilo više od 500.000 vjernika. Drugoga dana Papu su dočekali u najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu. Na kraju je Papa zajedno s mladima otpjevao pjesmu “Rajska Djevo Kraljice Hrvata”.
Treći posjet Hrvatskoj 2003. ujedno je jubilarno, 100. apostolsko putovanje Ivana Pavla II. Tada je posjetio Dubrovnik, Osijek, Đakovo, Zadar i Rijeku.
Posjetio je i Hrvate u Bosni i Hercegovini 2003.
Poznate izreke Ivana Pavla Drugog
„Krist vas poziva da ga sretnete i da Ga upoznate, da biste s Njime uspostavili prisno prijateljstvo i svima navijestili čudesna djela Njegove ljubavi.“
„Ljubav mi je sve objasnila, i ljubav je sve riješila.”
„Papa ne može biti zatočenik Vatikana. Želim doći do svih, od stepskih nomada do redovnika i sestara u njihovim samostanima… Želim prekoračiti prag svakog doma.“
„Svaka vjernost treba proći kroz najzahtjevniju kušnju, kušnju postojanosti. Lako je biti dosljedan jedan dan, nekoliko dana. Teško je i važno biti dosljedan kroz sav život.“
„Ljubav je izazov koji Bog stalno upućuje; možda zato da nas potakne na to da izazovemo sudbinu.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
