Strani kipari i medaljeri iz fundusa Moderne galerije

U studiju Moderne Galerije ‘Josip Račić’, u četvrtak, 18. prosinca u 19 sati bit će otvorena izložba “Strani kipari i medaljeri iz fundusa Moderne galerije”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za tu prigodu Đurđa Petravić i Tatijana Gareljić, muzejske savjetnice Moderne galerije iz Galerijskih su Zbirki odabrale šezdesetak najreprezentativnijih djela renomiranih stranih kipara i medaljera koji su djelovali u razdoblju od 17. do 20. stoljeća. Riječ je o radovima srednjoeuropske provenijencije koja govore o čvrstim vezama  Zagreba i tada najvećih kulturno – umjetničkih središta poput Beča, Rima, Pariza, Praga i Sofije. Izložbu prati bogato ilustrirani katalog urednice Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije s tekstovima autorica tematskih cjelina, Đurđa Petravić, ‘Strani kipari iz fundusa Moderne galerije’ i Tatijane Gareljić ‘Strani medaljeri iz fundusa Moderne galerije’ i fotografijama Gorana Vranića. Autorica izložbe je Đurđa Petravić, muzejska savjetnica.

Djela stranih kipara 19. i 20. stoljeća dio su cjeline Zbirke hrvatskog kiparstva 19. – 21. stoljeća u Modernoj galeriji. Zbirka sadrži djela renomiranih kipara i jedne kiparice koji su svojim rođenjem i školovanjem pripadali drugim sredinama i nisu neposredno utjecali na razvoj hrvatskog kiparstva u 19. i 20. stoljeću. Predstavljeni su austrijski kipar Anton Dominik Fernkorn, češki kipari František Bilek i Karel Lidický, bugarski kipar Andrej Nikolov, švicarska kiparica Adèle d’Affry profesionalno poznata pod muškim pseudonimom Marcello, francuski kipari Claude Michel Clodion, Emile Machault i Henri Honoré Plé te dva nepoznata kipara koja pripadaju francuskoj i talijanskoj umjetnosti druge polovice 19. stoljeća.

“Umjetnička djela izražavaju stilske karakteristike rokokoa 18. stoljeća, pluralizam neo-izraza historicizma druge polovice 19. stoljeća, realizam, secesiju i impresionizam kao nove likovne izraze u umjetnosti na prijelazu 19. u 20. stoljeće, Rodinove utjecaje te modernističko shvaćanje forme od 40-tih godina 20. stoljeća nadalje”, istanula je Đurđa Petravić te dodala: “Tematska raznorodnost ogleda se u portretu, spomeničkoj plastici, figurama iz književnih i biblijskih izvornika i alegorijskim i mitološkim kompozicijama s antičkom tematikom. Nabava djela stranih kipara/kiparice govori o upućenosti i čvrstim vezama Zagreba s kulturnim umjetničkim središtima poput Beča, Rima, Pariza, Praga i Sofije”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Posebno želimo istaknuti značenje reljefa u drvu ‘Isus i Marija Magdalena’ češkog simbolističkog kipara Františeka Bileka za povijest osnutka Moderne galerije. Reljef je jedno od tri djela na kojima je u proljeće 1905. utemeljena Moderna galerija, njen fundus i kasnije stalni postav”, zaključila je.

Strani medaljeri iz fundusa Moderne galerije

Uvid u raznovrsnost i obujam Zbirke medalja i plaketa Moderne galerije omogućuju povremena izlaganja djela iz fundusa prezentirana na studijskim izložbama s akcentom na nacionalnom, hrvatskom medaljerstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U toj Zbirci, koja broji 3211 djela, najvećim dijelom hrvatskih autora, nalazi se i više od dvjesto utvrđenih medalja, plaketa, znački, žetona, ordenja i kovanica stranih autora, uglavnom austrijskih, njemačkih, talijanskih, francuskih, mađarskih, čeških, slovačkih i slovenskih. To su radovi medaljera i kipara koji su se bavili medaljerstvom, kovničara, gravera, kovničarskih i graverskih poduzeća u nama susjednim europskim zemljama i zemljama s kojim smo kroz političku i društvenu povijest bili povezani. Brojna djela stranih autora odnose se na države iz regije: Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju”, ističe Tatijana Gareljić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.