Godišnje nagrade za znanstvenu izvrsnost dobila su 22 znanstvenika na Institutu Ruđer Bošković, a nagrađenima za najbolji znanstveni rad objavljen u 2015. čestitao je i ministar obrazovanja i znanosti Pavo Barišić rekavši kako želi obnoviti i ojačati partnerski odnos ministarstva i tog instituta.
“Zadaća ministarstva je osigurati potrebnu promjenu dosadašnjih trendova i povećanje nacionalnoga proračunskog financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Zadovoljan sam što mogu istaknuti da su ti pomaci u sklopu državnoga proračuna za 2017. godinu i ostvareni”, rekao je ministar Barišić.
Antičić: Teško je raditi izvrsnu znanost ako nemate za grijanje
Ravnatelj IRB-a Tome Antičić kazao je da se na Institut prilijevaju višemilijunski projekti, unatoč stalnom smanjenju sredstava za hladni pogon i dodao:
“Preporuka je Europske komisije da rezultati i izvrsnost prati priljev sredstava. Nažalost, s obzirom na činjenicu da su se u posljednjih nekoliko godina IRB-u sredstva prepolovljena, možemo zaključiti da u Hrvatskoj taj sustav ne vrijedi. Ispada da ukoliko imate puno projekata i izvrsne znanstvenike, državna ulaganja vam nisu potrebna. Međutim, to nije održiv sustav jer teško da ćete moći raditi izvrsnu znanost, ako nemate ni za grijanje”, naglasio je Antičić.
Tijekom svečanosti dodijeljena su i posebna priznanja za izniman doprinos znanstvenoj izvrsnosti i prepoznatljivosti Instituta voditeljima Znanstvenog centra izvrsnosti za bioprospecting mora (BioProCro) i Centru izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) te projektima u popularizaciji znanosti.
Antičić je podsjetio kako je IRB od 2013. prošao intenzivno razdoblje restrukturiranja i donošenje brojnih internih pravilnika s ciljem postizanja izvrsnosti, što je doprinijelo da se u 2015. nametne kao vodeća ustanova u povlačenju sredstava iz OBZOR2020 programa.
Štoviše, tijekom posljednje dvije godine IRB je iz ovog europskog fonda povukao 53 milijuna kuna. Osim toga, tu je i 60 projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) vrijednih 48,8 milijuna kuna, četiri projekta UKF-a vrijednih pet milijuna kuna te samo u 2016. ukupno devet projekata u sklopu HAMAG BICRO programa Provjere inovativnog koncepta (PoC) i Program ureda za transfer tehnologije (UTT) vrijedna 3,2 milijuna kuna.
Zahvaljujući Znanstvenim centrima izvrsnosti u 2017. na IRB stiže investicija od 10 milijuna eura. Također, 2017. trebala biti gotova studija izvodljivosti za projekt ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’ (O-ZIP). To znači da se krajem godine očekuje pokretanje natječaja, što je put do početka projekta i investicije od 63 milijuna eura na IRB-u, kazao je Antičić.
U sklopu Međusektorskog centra kompetencije za napredne (KET) tehnologije – CeKET koji je nastao kao inicijativa Savjeta za gospodarstvo IRB-a kao odgovor na inicijativu Vlade Republike Hrvatske za poboljšanje suradnje znanosti i gospodarstva, IRB u sklopu 11 projekta očekuje sredstva u iznosu od 11 milijuna eura, te kao partner u šest projekata u sklopu drugih centara kompetencije još dodatnih pet do šest milijuna eura, kazao je.
Antičić: IRB kao predvodnik transformacije znanstvene djelatnosti, ali uz hitne mjere Vlade
Antičić je istaknuo kako je IRB dokazao da može predvoditi transformaciju znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj, koja je ključna za konkurentnost i rast gospodarstva, te da ima kritičnu masu koja teži prema izvrsnosti.
“Međutim, da bi to bilo moguće, nužno je da Vlada uvede hitne i radikalne mjere, inače RH nema budućnosti.”, naglasio je.
“Naredne četiri godine ključne su za realizaciju strukturnih projekata. Ovaj saziv Ministarstva znanosti i obrazovanja ima povijesnu ulogu za realizaciju ključnih ciljeva Hrvatske”, istaknuo je Antičić i zaključio kako se promjene neće dogoditi uz pomoć nekog čarobnog štapića, već samo uz puno rada.
“IRB stoga nudi partnerstvo Ministarstvu na putu obnove i jačanja hrvatske znanosti i gospodarstva.”, kazao je.
Ministar Barišić: Radujem se zajedničkom poticanju izvrsnosti
Ministar Barišić je kazao da se IRB profilirao kao najjači javni znanstveni institut u Hrvatskoj, što svakodnevno potvrđuje poticanjem suradnje između znanosti i gospodarstva.
Barišić je posebno istaknuo ključnu ulogu kapitalnog projekta Instituta O-ZIP (Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu), vrijednog preko 63 milijuna eura, koji Institut priprema za financiranje iz strukturnih fondova, a čiji je cilj potaknuti transfer znanstvenih istraživanja u industriju stvaranjem infrastrukture za produkciju inovativnih i konkurentnih proizvoda. Prepoznajući važnost ovoga projekta na državnoj razini, projekt je uvršten u Operativni program na razini Republike Hrvatske, istaknuo je ministar Barišić i zaključio: “Radujem se našem zajedničkom naporu u ostvarivanju ovih ciljeva i daljnjem poticanju izvrsnosti te danas posebno još jednom zahvaljujem i čestitam svima nagrađenima koji svojim radom doprinose izvrsnosti Instituta.”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
