Sveti Martin I. – posljednji papa mučenik

Martin
Foto: Wikimedia commons

Papa je zarobljen i odveden najprije na otok Naxos u Egejskom moru, a potom u Carigrad, kamo je stigao 17. rujna 653. godine. Tamo su s njim postupali na sramotan način i proglasili ga veleizdajnikom. Izrekli su mu smrtnu kaznu, svukli mu pontifikalne haljine i okovali ga željezom. Sveti Martin (Martinus) I., 74. rimski papa, mučenik, bio je na čelu Crkve od 649. do svoje smrti 655. godine, kao utamničenik Bizanta u zatvoru na Krimu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lateranski sabor 

Rimski svećenik izvanredne naobrazbe, čovjek silne energije, prijatelj siromaha, prije izbora za papu bio je papinski poslanik u Carigradu. U listopadu 649. sazvao je lateranski sabor, nazvan po mjestu održavanja, rimskoj crkvi svetog Ivana Lateranskog, na kojem je sudjelovalo 105 biskupa te brojni grčki monasi. Sabor je osudio monotelitski nauk, koji je nijekao Kristovu ljudsku volju i učio da je u Kristu samo jedna volja, božanska.

Papa Martin neumorno je nastojao da zaključci toga sabora budu prihvaćeni posvuda pa je došao u sukob s crkvenom politikom bizantskog cara Konstansa II., koji je želio nametnuti monotelizam (hereza op.). Car je najprije poslao u Italiju svog namjesnika Olimpija s naredbom da uhiti papu i dovede ga u Carigrad kao zarobljenika. Olimpij se međutim pobunio, stao na papinu stranu, proglasio se gospodarom Italije, vladao tri godine, ali je potom poginuo u bitki sa Saracenima.

Smrtna kazna 

Car Konstans je zatim na papu poslao drugog namjesnika, Kaliopu, na čelu velike vojske. Bolesni papa Martin uzalud je 17. lipnja 653. potražio utočište u svojoj biskupskoj crkvi. Papa je zarobljen i odveden najprije na otok Naxos u Egejskom moru, a potom u Carigrad, kamo je stigao 17. rujna 653. Tamo su s njim postupali na sramotan način i proglasili ga veleizdajnikom. Izrekli su mu smrtnu kaznu, svukli mu pontifikalne haljine i okovali ga željezom. Zlostavljali su ga i vukli polugolog do Diomedove tamnice, a tamo ga je zateklo pomilovanje od smrtne kazne, koje je od cara izmolio umirući carigradski patrijarh Pavao, njegov negdašnji protivnik. Sve te muke i poniženja nisu slomili papu Martina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odveden je u progonstvo u Kerson, na jugozapadu poluotoka Krima, na Crnom moru. Tamo je stigao 15. svibnja 655, a 16. rujna 655. je preminuo, kao posljednji papa mučenik.

U jednom pismu s Krima papa mučenik gorko se potužio:

„Čudio sam se i još se čudim nad ravnodušnom nesmiljenošću svih onih koji su mi nekoć pripadali, i mojih prijatelja i bližnjih, što su me u mojoj nesreći posve zaboravili i uopće ne žele znati, živim li još ili ne živim.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Papa je naročito trpio zbog toga što ga je i rimski kler posve ostavio na cjedilu. Taj je kler pokleknuo pred državnom vlašću i carskim pritiskom te je još za Martinova života izabrao novog papu, Eugena I. Martin je pokopan u Carigradu, a njegove relikvije kasnije su prenesene u Rim. Čuvaju se u crkvi koja nosi njegovo ime, San Martino ai Monti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.