Sveti Simeon Stilit – kršćanski asket koji je živio isposnički život na stupu

zupajastrebarsko.hr

Sv. Simeon Stilit, isposnik s prijelaza iz 4. na 5. st, danas ima svoj spomendan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Simeonom Stilitom bave se mnoga književna, filmska i glazbena djela glasovitih autora (Alfred Tennyson, Mark Twain, Herman Melville, Luis Bunuel, Hans Zender).

Asketizam

Stilit (grčki sστυλίτης, starosl. стольпьникъ) je tip askete koji je u ranim kršćanskim danima Istoka obitavao na stupu, ali i propovijedao, postio i molio se. Ti kršćanski askete su se, u vrijeme porasta dekadencije u svijetu, na taj način izolirali i vjerovali da će mrtvljenje donijeti očišćenje njihove duše.

Sveti Simeon (Šimun) Stilit Stariji (grčki Symeon ho Stylítes ho presbýteros), sirijski kršćanski asket, rođen je oko 390. u Sisu, glavnom gradu armenske kraljevine Cilicije (danas turski grad Kozan, provincija Adana). Sin siromašnog pastira, bio je vedar i bistar dječak koji je živo pamtio riječi iz svećeničkih propovijedi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Život na stupu

Nakon isposničkog života u spilji premjestio se godine 423. na vrh stupa. Kako bi izbjegao susrete sa znatiželjnicima, velik dio života (37 godina) proživio je na vrhu stupa u Kalat Simanu (Qalaat Semaan), 30 kilometara sjeverozapadno od sirijskog grada Alepa. Po stupu (grčki stylos) je i dobio naziv Stilit. Među ruševinama u Telanissi (danas sirijsko selo Taladah) pronašao je stup visok gotovo dvadeset metara. Na njegovom vrhu dao je napraviti podij i mali ograđeni prostor, u kojem je proveo ostatak života. Djeca iz obližnjeg sela penjala su se po stupu i donosila mu kruh i kozje mlijeko.

Dva puta dnevno je propovijedao.

Uskoro se proširio glas o njegovoj svetosti i čudotvornosti pa je to privlačilo mnoštvo hodočasnika. Mnogi su mu se obraćali za savjet, pomoć i molitveni zagovor, čak i rimski carevi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Simeon je bio prvi stilit u sirijskom monaštvu. Ta vrsta pokore našla je mnogo sljedbenika među istočnim isposnicima.

Simeon je preminuo 459. u Kalat Simanu. Njegovo tijelo svečano je u Antiohiju otpratilo sedam biskupa i nekoliko stotina vojnika te mnoštvo odanih sljedbenika.

U blizini njegovog stupa poslije je izgrađen samostanski kompleks s crkvom i krstionicom. Danas se tamo, u Kalat Simanu, nalaze glasovite ruševine. Na popisu su ugroženih mjesta i pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.