Brojni su zločini koje su počinili četnici u Domovinskom ratu ostali gotovo nepoznati javnosti. Jedan od tih zločina je i selo Čista Velika u vodičkom zaleđu. Također stradala su i okolna sela Krković, Lađevci, Piramatovci i druga.
Općenito, sva okupirana hrvatska sela šibenskog i skradinskog zaleđa su do temelja porušena, kao i katoličke crkve, a hrvatsko stanovništvo poubijano i protjerano. Na dan 5. siječnja 1992. godine u svom domu u Cicvarama, župa Krković (Šibenik), zaklana je Milka Cicvara (54). Zločin je počinjen u vrijeme dok su sela šibenskog zaleđa bila okupirana već mjesecima, izvan zone ratnog djelovanja, piše krkovic.com.
II. svjetski rat
Zločinački plan ostvarenja Velike Srbije, koji je započeo danas u Srbiji rehabilitirani zločinac Draža Mihajlović još u II. svjetskom ratu, dobio je svoj konačni oblik 1991.-1995. godine. Ovog puta na čelu s generalom JNA Ratkom Mladićem i pobunjenim hrvatskim Srbima, dijelom stanovnika ovog dijela Dalmacije.
Još u II. svjetskom ratu Hrvati svih sela vodičkog, šibenskog i skradinskog zaleđa bili su podvrgnuti četničkim pokoljima jedinica popa Đujića koji su bili sastavljeni od susjeda Srba iz obližnjih Đevrska, Kistanja, Knina, Golubića i drugih mjesta. Česti su bili upadi četnika i klanja, silovanja i otimanja imovine Hrvatima, pa i Srbima, ovog kraja.
Domovinski rat bio je samo nastavak genocidne četničke politike iz II. svjetskog rata, sada uz podršku vojske Jugoslavije JNA koja je bila nositelj udara na hrvatsko stanovništvo i sela šibenskog kraja, kao i grada Šibenika.
Krković
Kao i Čista Velika i sva mjesta u okolici, i susjedni Krković bio je napadnut od strane pobunjenih Srba i JNA. Kako je Krković okružen s više strana srpskim mjestima, zla sudbina mu je bila neizbježna. Izvedena „balvan revolucija” nagovijestila je dolazak nepredvidivih zbivanja. Tako su se Hrvati Krkovića, kao i okolnih hrvatskih sela, od 18. kolovoza 1990. počeli naoružavati i držati noćne straže. Do prvog oružanog napada na Krković i okolicu došlo je 31. srpnja 1991, koji su izveli četnici iz Bratiškovaca i s Bribirske glavice minobacačima i topništvom.
Stradanje Krkovića
Jedan očevidac tvrdi da je nabrojio 50 tenkova i 20 topova koji su došli iz pravca Žažvića i Bribirskih Mostina. Tog dana navečer kolona tenkova stigla je do šibenskog mosta na Krki. Krković i Lađevci su popaljeni i porušeni tenkovima i granatama. Niti jedna kuća u selu nije ostala pošteđena. Sve je bilo opljačkano, zapaljeno i porušeno, čak i crkva Svih Svetih je bila minirana i srušena do temelja. Cijelo groblje bilo je oskvrnuto, spomenici porušeni, a grobovi otvoreni. Stanovništvo je prognano većinom u Vodice i Šibenik, gdje su kao izbjeglice živjeli po hotelima i tuđim kućama.
Krković broji 20 civilnih žrtava Hrvata koji su mučki ubijeni, zaklani ili na neki drugi način pogubljeni, te 15 hrvatskih branitelja. Rat je okončan i Krković je oslobođen vojnom akcijom Oluja 1995. godine. Nakon toga stanovništvo se polako vraćalo, a većina sela je obnovljena kroz naredne godine.
Poimenični popis žrtava i mjesta stradanja sela Krković možete vidjeti ovdje.
Četnički zločini nad Hrvatima šibenskog zaleđa
Četničke postrojbe, koje su bile desna ruka jugoslavenske vojske JNA, napadale su brojna naselja šibenskog zaleđa nastanjena Hrvatima. Bila su to civilna naselja Skradina i Vodica te sva naselja u njihovom zaleđu. Napadali su i obližnji Drniš i sva naselja u njihovu zaleđu, kao i sva naselja općina Promina i Ružić. U znatnoj mjeri razorena su i uništena te okupirana mjesta u skradinskom zaleđu: Sonković, Gračac, Vaćani, Kula Perković, Ždrapanj, Rupe, Laškovica, Ićevo i Plastovo. Zatim u vodičkom zaleđu: Piramatovci, Bilostanovi, Krković, Lađevci, Žažvić, Cicvare, Međari, Čista Velika, Čista Mala i Dragišić. Nadalje Drniš i pripadajuća naselja: Miljevce, Trbounje, Velušić, Žitnić, Badanj, Siverić, Tepljuh, Parčić, Kanjane, Kadina Glavica i Kričke. Također sva naselja u općini Promina te u općini Ružić, Otavice, Gradac, Ružić i Baljke. Pri tomu je, tijekom napada iz navedenih okupiranih naselja, od 13 967 protjerano 13 097 građana hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti koji su tu živjeli.
Žrtve i stradanja Hrvata Šibenika
U okupiranim je naseljima ostalo oko 870 građana hrvatske i nesrpske nacionalnosti uglavnom starijih, nemoćnih i bolesnih. Tu se hrvatsko stanovništvo konstantno proganjalo i maltretiralo.
Pobunjenici preostalo stanovništvo zlostavljaju, tuku, maltretiraju, uhićuju, zatvaraju i siluju. Stambeni, gospodarski i vjerski objekti se pljačkaju, ruše i miniraju. U okupiranoj općini Kijevo i okupiranom kninskom polju, u vremenu od okupacije do VRA „Oluja“, ubijena su 83 civila. Veći broj civila je od premlaćivanja i propucavanja iz oružja ozlijeđen. Više stotina civila je uhićeno i zatvoreno, više civilnih osoba silovano. Kuće, gospodarski, vjerski i drugi objekti su opljačkani, zapaljeni i minirani i u znatnoj mjeri uništeni.
Žrtve i stradanja Hrvata Šibenika i njegovog zaleđa bile su vrlo velike. Sam Šibenik ponio je epitet i ime grada-heroja koji je odnio prvu veliku pobjedu nad JNA u „rujanskom ratu” 1991. godine.
Popis civilnih žrtava župe Krković:
1. BURA MARTA ✵01.03.1926.-✟20.06.1992.
Zaklana u kući u Bilo Stanovima.
2. BURA RADE ✵1923.-✟20.06.1992.
Zaklan u kući u Bilo Stanovima.
3. BURA SIMICA ✵23.01.1912.-✟20.06.1992.
Zaklana u kući u Bilo Stanovima.
4. CERONJA JERE ✵18.08.1921.-✟10.03.1992.
Zaklan u kući u Piramatovcima.
5. CERONJA MARA ✵10.12.1921.-✟10.03.1992.
Zaklana u kući u Piramatovcima.
6. CICVARA MILKA ✵03.08.1938.-✟05.01.1992.
Izbodena nožem u Cicvarama.
7. GUBERINA ANA ✵26.07.1915.-✟1992.
Poginula nagazom na minu.
8. MATIĆ GRGO ✵01.05.1929.-✟14.01.1992.
Zaklan u kući u Sonkoviću.
9. MATIĆ ANA ✵10.06.1920.-✟1992.
Zaklana u kući u Sonkoviću.
10.MATIĆ MARA ✵26.08.1923.-✟14.01.1992.
Ubijena u kući u Sonkoviću.
11.MARETIĆ ZDENKO ✵07.05.1960.-✟21.11.1996.
Poginuo od mine.
12.OMRČEN JANJA ✵20.12.1919.-✟1992.
Četnici je živu zapalili u kući.
13.PALINIĆ PETAR ✵02.07.1927.-✟19.03.1997.
Poginuo od mine.
14.PALINIĆ FABIJAN ✵30.11.1920.-✟01.01.1993.
Ubijen u kući u Sonkoviću.
15.PALINIĆ MILEVA ✵15.10.1926.-✟01.01.1993.
Ubijena metkom u glavu u kući u Sonkoviću.
16.PIPUNIĆ MILAN ✵10.06.1937.-✟13.03.1992.
Četnici ga zaklali i bacili u bunar ispred kuće.
17.PODRUG IVANICA ✵21.06.1907.-✟27.12.1991.
Utopljena u bunaru.
18.RELJA ZVONKO ✵23.08.1954.-✟21.11.1996.
Poginuo od mine.
19.SERKINIĆ PAVA ✵1908.-✟06.10.1991.
Pronađena obješena.
20.KOROV MIHAJLO ✵-✟1992.
Doseljenik iz Vinkovaca. Obješen bodljikavom žicom u kući u Cicvarama.
