Sutra: tribina ‘Znanost i vjera: sklad, miomilaženje ili sukob?’

Matica hrvatska, Odjel za filozofiju poziva sve na okrugli stol “Znanost i vjera: sklad, miomilaženje ili sukob?” u utorak, 3. veljače u 18 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odnos znanosti i vjere ima svoju povijesnu, društvenu i filozofsku dimenziju. Danas je taj odnos predmet propitivanja zasebnog interdisciplinarnog polja u kojemu sudjeluju znanstvenici, filozofi, teolozi, sociolozi i povijesničari.

Sasvim općenito, odnos znanosti i vjere najčešće se opisuje kao odnos međusobnog sklada, miomilaženja ili sukoba. Svoje viđenje tog odnosa predstavit će panelisti na tribini, koji će govoriti s pozicija znanstvenika vjernika i znanstvenika ateista.

Uvodna izlaganja održat će prof. dr. sc. Mirko Planinić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić i dr. sc. Saša Ceci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moderator tribine bit će prof. dr. sc. Stipe Kutleša.

Red. prof. dr. sc. Mirko Planinić je doktorirao fiziku na PMF-u u Zagrebu 1999. godine, a usavršavao se na Sveučilištu Indiana u SAD. Radi na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, na kojemu je obnašao dužnost pročenika od 2012. do 2014. godine. Bavi se eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica u eksperimentima na velikim ubrzivačima čestica u SAD i Švicarskoj te istražuje nastajanje i svojstva kvarkovsko-gluonske plazme. Voditelj je više međunarodnih znanstvenih projekata, objavio je u koautorstvu preko 200 članaka u vodećim znanstvenim časopisima, koautor je dva sveučilišna priručnika, te je održao niz pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama.

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić je doktorirao fiziku na PMF-u u Zagrebu 2002. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Bio zaposlen na Institutu “Ruđer Bošković” do 2014. godine, a od 2014. radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje obnaša dužnost prorektora za znanost. Bavio se istraživanjima u područjima fizike visokih energija, fizikalne kozmologije i znanosti o kompleksnim sustavima. Osobit interes su mu interdisciplinarne primjene metoda i pristupa teorijske fizike. Publicirao je višestruko citirane radove u istaknutim međunarodnim časopisima iz područja fizike i povezanih područja, te izlagao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić je doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Oxfordu 2003. godine, a usavršavao se na CEU u Budimpešti i Humboldt-Universitätu u Berlinu. Bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu do 2011., kada prelazi na Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. godine obnaša dužnost prodekana za znanost i međunarodnu suradnju. Bavi se antičkom filozofijom, ranom novovjekovnom filozofijom, filozofijom uma, povješću i filozofijom znanosti. Objavio je veći broj radova u inozemnim časopisima i održao brojna izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Jedan je od urednika znanstvenog časopisa Rhizomata – A Journal for Ancient Philosophy and Science (De Gruyter, Berlin).

Dr. sc. Saša Ceci je doktorirao fiziku na PMF-u u Zagrebu 2007. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Georgiji u SAD. Zaposlen je na Institutu “Ruđer Bošković” gdje istražuje pobuđena stanja i raspade raznih subatomskih kvantnih objekata i sistema. Objavljivao je radove u međunarodnim časopisima i izlagao na konferencijama u inozemstvu, a odnedavna obnaša dužnost tajnika Hrvatskog fizikalnog društva. Povremeno predaje fiziku i programiranje na Sveučilištu u Zagrebu i bavi se promocijom znanosti. Teži je dio voditeljskog i autorskog dvojca znanstvene emisije na HRT-u pod nazivom “Treći element”, jedan je od suosnivača “Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja”, suorganizator njihovih mjesečnih tribina o razbijanju mitova “Skeptici u pubu” i piše blog “Blesimetar” na portalu Jutarnjeg lista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.