Umjetnički nakit Maje Sorić u Studiju “Josip Račić”

Foto: Suradnik 13/ WIkimedia

Moderna galerija u svom će Studiju “Josip Račić” od 19. listopada do 4. studenoga ugostiti svestranu umjetnicu Maju Sorić, koja se, nakon Beiruta, Pariza i Londona prvi put s kolekcijom nakita nastalog u proteklih desetak godina, predstavlja i u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba “Kinaesthesis” donosi njezine autorske ogrlice, naušnice, broševe i prstenje od srebra i pozlaćenog srebra ukrašene poludragim kamenjem. Riječ je o unikatima s kakvima se proslavila i u inozemstvu, a koje nose, među ostalima, likovna umjetnica Jagoda Buić i američka filmska zvijezda Gillian Anderson.

Likovnu koncepciju izložbe napravio je Tonči Vladislavić, a prati je bogato ilustriran katalog s fotografijama Bachrach & Krištofić i Keghama Djeghaliana te tekstovima povjesničarki umjetnosti Flore Turner-Vučetić i Ive Körbler, umjetnice Jagode Buić i Damira Grubiše, profesora na Američkom sveučilištu u Rimu.

Po riječima Ive Körbler, umjetničine ogrlice, narukvice, broševi i prstenje djeluju kao “autonomni umjetnički objekti koji tragaju za svojom idealnom ljudskom nadopunom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U svoje je oblike ugradila mnoštvo kulturalnih utjecaja, od staroegipatskih oblika, tradicijskog nakita pustinje i Crvenog mora, ali i običaja svih žena Mediterana da se ukrašavaju većim komadima zlata”, napomenula je u katalogu.

Körbler kaže kako se interakcija plemenitih metala s poludragim kamenjem i kristalima ili jantarom odvija u dijalogu dvaju materijala, “gdje se autorica često igra s idejom gravitacije i dinamične kompozicije formi”.

Nakit Maje Sorić jest raskošan, sjajan, zaigran, apartan i reprezentativan, ali se ne razmeće raskoši svojih oblika, samosvjestan je i uči nas kako se svaka žena može ponovno osjećati kraljevski, napomenula je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jagoda Buić smatra da je Maja Sorić svestrana umjetnica, no odlučila je usmjeriti svoj talent prema vječnoj potrebi homo sapiensa – potrebi za kićenjem i “svojem je nakitu dala dimenziju skulpture ili svojim skulpturama funkciju nakita”.

“Izabrala je kao interakciju odnos ženskog uha i svojih prozračnih skulptura. Smjestila je svoje vibrirajuće forme oko ženskih vratova. Izabrala je sviđanje kao jedan od vječnih movensa, a ženu kao posrednicu između svojih izvanrednih kreacija i svijeta. Originalnost njezinih skulptura zadivljuje i iznenađuje”, ocijenila je.

Damir Grubiša kaže kako taj nakit poprima skulpturalne forme živi svoj vlastiti umjetnički život i prerasta dekorativne kanone ženskog nakita čija je funkcija isticanje ljepote one koja ga nosi i koja ga ističe kao znak svojeg ukusa, ljepote, moći i socijalnog statusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Takav nije nakit Maje Sorić, jer on živi svojim autonomnim životom i ističe se svojim samosvjesnim estetskim valerom, dajući svojoj potencijalnoj vlasnici novu dimenziju ljubiteljice čiste umjetničke forme”, ustvrdio je.

Za Floru Turner Vučetić izloženi nakit je “bezvremenski i univerzalan, dragocjen bez obzira na materijale kojima se služi, jer su originalnost kreacije i kvaliteta izvedbe jedino mjerilo uspjeha”.

Maja Sorić rođena je u Hrvatskoj 1953. godine, a dosad je živjela u Zagrebu, Beogradu, SAD-u, Tanzaniji i Egiptu. Skoro trideset godina djeluje kao samostalna umjetnica, slikarica i oblikovateljica nakita te i izlaže u Europi, SAD-u, na Bliskom istoku i u Africi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.