Upoznajmo naše biskupe i pastire: Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački

Foto: fah

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Tko je Ivan Šaško

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Šaško rođen je 1. kolovoza 1966. u Đivanu (općina Vrbovec), kao najmlađi sin roditelja Stjepana i Ljubice (rođ. Pečnjak), a desetoga dana toga istog mjeseca kršten je u župnoj crkvi svetoga Lovre u župi Lovrečka Varoš. Prva četiri razreda osnovne škole pohađao je u Banovu (Područna škola Osnovne škole u Vrbovcu), a ostala četiri u Vrbovcu. Nakon osmogodišnje škole, godine 1981. stupio je u Nadbiskupsko dječačko sjemenište u Zagrebu. Nakon završenoga školovanja u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu i nakon mature (1985.) ispunio je vojnu obvezu, piše hbk.hr

U jesen 1986. postao je članom bogoslovske zajednice u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu te započeo filozofsko-teološki studij na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Po završetku druge godine studija, god. 1988., odlazi u Rim, u Papinski zavod Germanicum et Hungaricum (gdje ostaje do 1994.) te nastavlja studij na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu i završava ga 1991. godine. Ta je godina u njegovu životu obilježena đakonskim ređenjem (4. svibnja u Rimu u crkvi Il Gesu), te početkom poslijediplomskoga studija i specijalizacije u liturgici na Papinskome liturgijskom institutu sv. Anzelma, također u Rimu. Za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je kardinal Franjo Kuharić u zagrebačkoj prvostolnici 28. lipnja 1992. godine.

Magistrirao je 10. lipnja 1994. (mentor: prof. Matias Augé). Iste godine postao je članom zajednice u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima i nastavio s pisanjem doktorske disertacije. U Zavodu je ostao do povratka u Domovinu 1996. godine, kada je bio izabran u zvanje asistenta pri Katedri za liturgiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godinu dana kasnije, 28. studenoga 1997., obranio je u Rimu doktorsku disertaciju. Od 2000. godine radio je kao docent pri istoj Katedri, kojoj je bio pročelnik od 2002. do 2007. Od 2001. godine bio je član Zbora prebendara zagrebačke prvostolnice, a 2008 godine imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. U travnju 2005. izabran je za izvanrednoga profesora pri Katedri za liturgiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U siječnju 2005. imenovan je predsjednikom Povjerenstva za osnivanje katoličkog sveučilišta, a nakon što je 2006. osnovano Sveučilište, predsjednik je Povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i kao takav (od 9. srpnja 2008. do 1. listopada 2011.) vršio je službu privremenoga rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

U listopadu 2005. sudjelovao je u radu XI. Redovite opće biskupske sinode (o euharistiji) u Vatikanu, u skupini pomoćnika Posebnoga tajnika Sinode. Prigodom svih triju pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, bio je jedan od odgovornih za pripremanje liturgijskih slavlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dana 11. veljače 2008. godine papa Benedikt XVI. imenovao ga je za zagrebačkog pomoćnog biskupa i naslovnog biskupa Rotarije. Kardinal Josip Bozanić zaredio ga je 29. ožujka 2008. za zagrebačkog pomoćnog biskupa.

 

Službe u HBK

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.