U okolici Zaprešića nalaze se brojni dvorci, od kojih mnogi, usprkos svojim ljepotama, nisu osobito poznati široj javnosti.
U prošlom članku pisali smo o ljepotama Lužnice i Novih Dvora, dok ćemo u ovom istražiti Januševec, Laduč te dvorac Oršić u Gornjoj Bistri.
(FOTO) Dvorcima zaprešićkog kraja – zavirite u perivoje Lužnice i Novih Dvora
Prigorje Brdovečko- dvorac Januševec
Uz cestu koja od Zaprešića vodi prema slovenskoj granici nalaze se čak tri dvorca. Nakon Lužnice, o kojoj smo već pisali, slijedi Januševec.
Dvorac Januševec nalazi se u selu Prigorje Brdovečko, u općini Brdovec, na blagoj padini marijagoričkog pobrđa. Sagrađen je u 19. stoljeću, oko 1830., te se smatra jednim od najvažnijih djela klasicističke arhitekture u Hrvatskoj.
Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u sredini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Zdanje je bilo okruženo engleskim perivojem koji je danas samo dijelom očuvan, dok je dijelom prerastao u okolnu šumu.
Dvorac je dao izgraditi general barun Josip Vrkljan, bivši ministar financija nadvojvotkinje od Parme, Marije Lujze, druge Napoleonove žene. Desetak godina kasnije barun Vrkljan zapao je u financijske teškoće i prodao dvorac. Nije poznato tko ga je tada kupio, ali su nam poznata imena kasnijih vlasnika. Gdoine 1845. dolazi u posjed francuskog grofa Edgara de Corberona, a nakon njegove smrti bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg. U Drugom svjetskom ratu u dvorcu se nalazila vojska koja ga je prilikom povlačenja teško oštetila. Obnova započinje 1947.
Danas se u prostorijama obnovljenog i uređenog dvorca nalazi spremište građe Hrvatskog državnog arhiva.
Dvorac Laduč
Laduč je također naselje u općini Brdovec, a i ovaj dvorac smješten je na padini marijagoričkog pobrđa.
Dvorac na ovome mjestu spominje se još 1574. godine, kada je taj posjed bio dio velikog Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Dijelove tog vlastelinstva u prvoj polovini 17. stoljeća stječe pelmićka obitelj Vojković pa tako i ovaj posjed dolazi pod njihovu vlast.
U 19. stoljeću, u kartaškoj igri, dobila ga je obitelj Vranycani- Dobrinović. Vladimir Vranyczany-Dobrinović gradnju novog dvroca povjerio je arhitektu Kruni Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj mjesta i pogled na jug.
Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru, tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orijentirano je prema jugu i savskoj dolini.
Ovo zdanje pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a danas je u njemu smješten Dječji dom Laduč, podružnica Dječjeg doma Zagreb.
Gornja Bistra- barokni dvorac Oršić
Gornja Bistra je naselje sjeverno od Zagreba, podno Medvednice. Na njezinim obroncima, u uvali, smješten je barokni dvorac, nekadašnje vlasništvo plemićke obitelji Oršić. Obitelj Oršić potjecala je iz Like, ali je rano pristigla u ove krajeve, a njezini članovi obnašali su visoke vojne i državne funkcije u Habsburškoj Monarhiji.
Ovo zdanje, jedno od najznačajnijih djela barokne arhitekture u Hrvatskoj, dao je podići grof Krsto Oršić u drugoj polovini 18. stoljeća. Krsto Oršić bio je župan Zagrebačke županije, a kao istaknuti zapovijednik u vojsci Marije Terezije tijekom Sedmogodišnjeg rata (s Pruskom), dobio je ova zemljišta u vlasništvo. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom te dao podići ovaj raskošan dvorac kao ljetnu rezidenciju. Od ostalih zdanja Krste Oršića poznata je njegova palača na zagrebačkom Gornjem gradu (Oršić-Rauch), u kojoj je danas smješten Hrvatski povijesni muzej, te dvorac u Gornjoj Stubici, današnji Muzej seljačkih buna.
Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt u obliku slova U, a prostorije su organizirane u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. Unutrašnjost krase mnoge očuvane freske i ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji.
Danas je u dvorcu smještena Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
