Vjernici iz cijelog svijeta u Podmilačju kod Jajca molili za ozdravljenje bolesnih: ‘Tradicija i danas živi i živjet će’

Foto: Snimka zaslona

Blizu 60.000 hodočasnika iz Bosne i Hercegovine i zemalja svijeta u dva dana posjetilo je svetište Svetog Ive u Podmilačju kod Jajca, odakle su jučer i danas upućene molitve za ozdravljenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hodočašće povodom obilježavanja blagdana Svetog Ivana Krstitelja datira otprije više stotina godina, koliko ljudi dolaze u ovo malo mjesto, gdje mole prvenstveno za svoje i ozdravljenje svojih najbližih, ali i za oprost. S obzirom na pandemiju koronavirusa, prošle godine broj vjernika u Podmilačju bio je dosta manji nego ove godine, kada se u dva dana okupilo blizu 60.000 vjernika iz BiH, zemalja regije, ali i drugih zemalja svijeta.

Veliki broj njih pješice je došao u Podmilačje, prepješačivši više od stotinu kilometara, prenio je portal Klix.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Krenuli smo u utorak ujutro, bilo je malo vruće, ali sve u svemu uredu. Porijeklom sam iz ovih krajeva, ali smo poslije rata morali otići. S obzirom na to da u Kotor Varoši nemamo stanovnika, uhvatimo priliku da obiđemo svetište i ovu župu. Ovo mi je treći put da pješke dolazim u Podmilačje, a tradicija hodočašća u mojoj porodici je, mogu reći, naslijeđena od starijih članova”, kazao je jedan hodočasnik.

Podmilačje je, otkako postoji kao svetište, bilo i ostalo mjesto molitve za zdravlje kako kršćana tako i muslimana, koje je danas u prigodnom uvodnom govoru pozdravio i župnik Filip Karadža.

Među hodočasnicima je danas bio i Mato Pavić iz Rijeke, a stigao je iz Tuzle s bratom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Došli smo kako bismo molili za naše i zdravlje naše rodbine, ali i svih ljudi. Čuo sam za mnoga ozdravljenja i zato sam i došao”, pojasnio je Pavić.

Godišnji odmor u BiH za posjetu Podmilačju iskoristio je i Ivica Mijatović iz Švicarske, koji je nastavio tradiciju svog djeda.

“Često dolazim ovdje, naša tradicija dolaska traje već više desetina godina, od mojih djedova i pradjedova. Priče o ozdravljenju ljudi prenose se s koljena na koljeno, tako da i tradicija našeg hodočašća i danas živi i živjet će”, izjavio je Mijatović te dodao da Sv. Ivo može pomoći svima koji vjeruju, bez obzira na vjeru, naciju i rasu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hodočasničkom svetom misom i molitvama za bolesne završeno je hodočašće u Podmilačju. Iako je godinama ranije svetište okupljalo više od 100.000 vjernika, organizatori su na kraju kazali da su zadovoljni odzivom s obzirom na pandemiju koronavirusa te da vjeruju da će sve to uskoro biti prošlost i da će ovo mjesto ponovo posjećivati veliki broj vjernika.

Čudotvorno svetište

Ovo je svetište jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Datira iz 15. stoljeća kada je, vjeruje se, i sagrađena stara crkvica u gotičkom stilu. Ona je preživjela i veliko osmanlijsko osvajanje 1463. godine, ali i pad Jajca 1528. godine.

Kada su tijekom Bečkog rata koji je trajao od 1683. do 1699. godine ostali nerazrušen samo franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu opstala je i ona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ožujku 1993. godine srpska vojska do temelja je razorila svetište Svetog Ive u Podmilačju. To se dogodilo 1. ožujka u 6 sati navečer. Mještani svjedoče da se začula snažna eksplozija prilikom koje je srušena velika crkva Sv. Ive, a u njezinu sklopu i ona stara iz srednjeg vijeka. Sve što je tada spašeno bio je čudotvorni kip Svetoga Ivana Krstitelja.

Od 1959. do 1973. godine zabilježena su u Kronici podmilačke župe 42 slučaja ozdravljenja. Posebnu skupinu bolesnika koji dolaze u Podmilačje čine duševni bolesnici. Neki nepoznati očevidac piše 1896. godine da je hodočasnika u Podmilačju bilo 7.000 do 8.000. Deset godina poslije dopisnik je izvijestio kako se na blagdan Sv. Ive zgrne ‘u Podmilačje 8.000 – 10.000 ljudi osim iz Bosne i Hercegovine, također iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, iz same Turske te dodaje da je na ‘svim željezničkim postajama bila tolika navala svijeta da su i teretne vagone morali prikopčavati i puniti hodočasnicima. Svakakvih se može vidjeti ljudi i nošnja‘ Na dalje tvrdi ‘Jedan mi željeznički činovnik kaza, da je jutros razgovarao s nekim Turčinom , koji je čak iz Carigrada amo došao, i to bosonog iz poštovanja prema Sv. Ivi’.

Poslije rata pa sve do 1959. godine nije vođena evidencija o proslavi sv. Ive u Podmilačju. Od tada pa dalje imamo dosta pouzdane podatke, koji pokazuju da broj hodočasnika sve više raste. Godine 1959. došli su brojni hodočasnici iz svih krajeva, 1960-ih bilo ih je 14.000 – 15.000. Godine 1968. već oko 50.000. Tijekom sljedećih deset godina broj hodočasnika kreće se od 50.000 do 60.000..  godine 1974. evidentirano je oko 100.000 hodočasnika.

Svetkovina svetog Ive slavljena i u progonstvu

Svetkovina Sv. Ive slavljena je i u progonstvu, 1993. godine u Cerniku kod Gradiške, 1994. godine u Podhumu kod Livna, Zagrebu i Trogiru, a 1995. godine u Novoj Biloj. Nakon proteklog rata ova zavjetna crkva u cijelosti je rekonstruirana. U međuvremenu je izgrađena i nova crkva s vanjskim oltarom i župnom kućom.

Prvo je srušenu crkvu zamijenio donirani šator, a potom je izgrađena drvena baraka za molitveni prostor ispod ceste i brvnara za stambeni prostor iznad ceste. Povratkom sve većeg broja župljana počinje izgradnja zavjetne crkvice Svetog Ive u onom obliku kakva je bila u vrijeme njezine izgradnje prije više stotina godina, čime je službeno počela obnova svetišta u Podmilačju. Postrojbe HVO-a, na molbu podmilačkih franjevaca, probile su put uz brdo Grabež iznad svetišta, uz koji su postavljeni drveni križevi za četrnaest postaja od zavjetne kapelice do na vrh Grabeža, gdje se nalazi improvizirani oltar.

Podmilačko svetište nadaleko je poznato kao pokorničko i zavjetno mjesto. O tome svjedoče i mnogi zapisi iz prošlosti, posebno oni koji se odnose na mise za bolesnike, koje slave na uočnicu na dan Sv. Ive 24. lipnja i na kojima uz katolike sudjeluju i pripadnici drugih vjera, što je još jedna posebnost ovog svetišta. Uoči samog Ivandana ovdje se skupljaju deseci tisuća vjernika

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.