Kolekta za Svetu Zemlju rezultat je papinih želja kako bi povezanost između svih kršćana i Svete Zemlje ostala čvrsta. Kolekta, koja se tradicionalno prikuplja na Veliki petak, glavni je izvor prihoda za održavanje života u Svetoj Zemlji. Darovi koje su prikupile župe i biskupije šalju se preko Povjerenika za Svetu Zemlju u Kustodiju Svete Zemlje. Ovi darovi koriste se za održavanje svetih mjesta i uzdržavanje kršćana u Svetoj Zemlji koji su i živo kamenje Svete Zemlje. Kustodija, zahvaljujući prikupljenim darovima, može održavati i nastaviti važnu misiju i dano joj poslanje: čuvati i očuvati sveta mjesta, kamenje sjećanja i očuvati prisutnost kršćana, živog kamenja Svete Zemlje, kroz mnoge zajedničke aktivnosti, piše Vlč. mr. sc. Tomislav Hačko za Zagrebačku nadbiskupiju.
Povijest kolekte za Svetu Zemlju
Tijekom prošlih stoljeća, pape nisu samo obnovili svoje povjerenje franjevcima, potvrđujući njihovu ulogu legitimnih čuvara Svetih mjesta, koju im je dodijelila Sveta Stolica 1342. godine, već su ih i podržali u svim aspektima njihova života: na vjerskoj razini, ali i onoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj.
Dovoljno je sjetiti se dane im ovlasti liječenja u bolnici na gori Sionu na pomoć bolesnih i potrebitih ljudi[1], a u sljedećim stoljećima[2] i povlastica, oprosta[3], obrane njihovih prava, itd. Preko stotinu papinskih bula odnosi se na Svetu Zemlju, kao i jednak broj uredbi i pisama Kongregacije za nauk vjere koja pomaže sinovima svetog Franje u njihovoj misiji u Svetoj zemlji[4].
Temeljni aspekt ove stalne potpore bila je i jest „Kolekta za Svetu Zemlju“, poznata i kao „Collecta pro Locis Sanctis“ – Kolekta za Sveta mjesta. Previše bi bilo u ovom kratkom izlaganju osvrtati se na sve intervencije papa u korist Svetih mjesta i potreba kršćana koji žive u Isusovoj zemlji[5]. Ograničit ćemo se na one Pavla VI. koji je svojom apostolskom pobudnicom Nobis in animo[6], od 25. ožujka 1974., dao presudan poticaj za Svetu Zemlju.
Papa je, u skladu sa svojim prethodnicima, proširio rad franjevaca i inzistirao je na potrebi veće suradnje kršćanskog svijeta, budući da su, posebno od početka devetnaestog stoljeća, franjevci povećali svoje „socijalne, karitativne, kulturne i dobrovoljne aktivnosti“ u Svetoj Zemlji, a tamošnji kršćani nemaju dovoljno sredstava. Papa Pavao VI., nakon što je istaknuo da su se „manja braća (franjevci, op. prev.) u povijesti izravno obraćala i velikima i skromnima kako bi sakupili milostinju te da su redovnici određeni za ovo djelo dobili i službeni naslov prokuratora ili povjerenika za Svetu Zemlju“, ističe kako se su u suvremeno doba potrebe povećale i zbog toga su se Pape brinule i za kolektu „pro Terra Sancta“ – „za Svetu Zemlju“.
U tom kontekstu papa Pavao VI. obnovio je propise svojih prethodnika i donio sljedeće odredbe:
1. da će se u svim crkvama na Veliki petak ili koji drugi dan prikupljati prilozi koji će biti namijeni za „održavanje ne samo Svetih mjesta, već i svih pastoralnih, socijalnih, obrazovnih i socijalnih djela koja Crkva provodi u Svetoj Zemlji u korist braće kršćana i tamošnjeg stanovništva“;
2. „kolekta će se dostaviti najbližem povjereniku za Svetu Zemlju, čije je djelovanje bilo toliko vrijedno u prošlosti, a vjerujemo – nastavlja Papa – da još uvijek vrijedi i funkcionira, ili će se ona dostaviti na bilo koji drugi odgovarajući način“;
3. Kongregacija za Istočne Crkve odobrit će da „Kustodija Svete Zemlje i lokalna crkvena vlast, s obzirom na svoje nadležnosti, mogu nastaviti svoj rad, učvrstiti ga i dalje razvijati“.
Proteklih desetljeća, Kongregacija za Istočne Crkve posebno je bila zadužena, u ime Svete Stolice, da se prikažu potrebe Svete Zemlje i da se provode propisi doneseni od strane pape Pavla VI., uključujući i one koji se odnose na Povjerenike[7].
U posljednjih nekoliko godina 80% kolekte koje su franjevci primili bilo je namijenjeno pastoralnom i socijalnom radu, a samo 20% svetištima. Važno je naglasiti da Kustodija prima samo 65% prikupljenih sredstava, dok je preostalih 35% predviđeno za druge institucije koje djeluju u Svetoj zemlji. Djelatnosti Latinskog patrijarhata, po mandatu Svete Stolice, podržavaju vitezovi Svetog groba i druge institucije.
Pastirska polja u Betlehemu i Hrvatska
U ovom kontekstu govora kolekte za Svetu Zemlju zanimljivo je i korisno napomenuti kako je Franjevačka kustodija Svete Zemlje prihvatila ponudu da se podigne kapela na čast hrvatskim svecima i blaženicima i Majci Božjoj od Kamenitih vrata na Pastirskim poljanama u Betlehemu. Planove i detaljan troškovnik za kapelu (350 m2 ili 200 sjedećih mjesta) napravio je tim arhitekata Franjevačke kustodije Svete Zemlje, koji su detaljno isplanirali cijelo područje Pastirskih poljana na kojem se treba graditi šest kapela za potrebe sve većeg broja hodočasnika u Svetoj Zemlji. Hrvatska kapela bit će najveća i dobit će središnje mjesto. U dogovoru s kustosom Svete Zemlje fra Francescom Pattonom, OFM, i koordinatorom projekta gvardijanom samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu fra Marcelom Arielom Cichinellijem, OFM, dogovoreno je da materijal potreban za izradu kapele (kamen, drvo, umjetnička djela), kao i umjetnici koji će raditi na kapeli budu iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Na koji način mogu pojedinci sudjelovati u procesu izgradnje ove kapelice?
Najprije molitvom da se projekt ostvari.
Cijena izgradnje kreće se oko 380.000,00 eura a hrvatska kapela će dobiti središnje mjesto i tako će biti ures cijelog prostora, ali i osobna iskaznica našeg naroda koji zajedničkim snagama, bez obzira u kojoj domovini živio, stvara.
Formalni nositelj projekta je Franjevačka kustodija Svete zemlje u Palestini i Samostan Svetog Duha (Franjevci konventualci), za hrvatsko govorno područje.
Darove za izgradnju moguće je uplatiti na:
U svrhu plaćanja potrebno je navesti: Betlehem, ime i prezime, adresu.
Samostan Svetog Duha, Sveti Duh 31,10 000 Zagreb
Erste Bank d.d.
IBAN HR4524020061100908284
Swift: ESBCHR22
