Umjesto na 13, u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora u Njemačkoj će se moći glasovati na ukupno 15 biračkih mjesta, po jedno mjesto dodano je u Frankfurtu i Düsseldorfu.
U Düsseldorfu će se tako u nedjelju, 11. siječnja otvoriti dva, a u Frankfurtu tri biračka mjesta. Ta su biračka mjesta određena slijedom podataka da se, u odnosu na prvi krug, povećao broj i aktivno i prethodno registriranih birača. Njemačka se, time, po broju biračkih mjesta izjednačila s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj se također može glasovati na njih 15.
Drugi krug izbora za predsjednika države 11. siječnja, osim u Hrvatskoj provest će se u još 50 država, na 92 biračka mjesta.
Aktualni izbori provest će se u pet država manje nego 2009. godine. Biračka mjesta nisu određena u Libiji, Maleziji i Peruu, u Siriji te u Novom Zelandu. Bitno je smanjen ukupan broj biračkih mjesta u inozemstvu, prije pet godina bilo ih je 250.
Na aktualnim predsjedničkim izborima može se glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Hrvati izvan Hrvatske 2010. godine imali su ukupno na popisu birača nešto više od 406 tisuća ljudi, koji su na 250 biračkih mjesta mogli ostvariti svoje biračko pravo.
Hrvatski državljani u BiH 2009. godine mogli su glasovati na 124 biračka mjesta za predsjednika države u Republici Hrvatskoj, dok su 2014. za EU izbore Hrvati u BiH glasovali na svega deset biračkih mjesta u skladu s promjenama izbornog zakona što je dovelo do promjene i u odazivu birača na izbore.
Tako je prema podacima DIP-a na prošlim predsjedničkim izborima, koji su održani 2009. godine, na biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini glasovanju pristupilo ukupno 50.859 birača, a na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske, koji su održani 25. svibnja 2014., glasovanju je pristupilo ukupno 2792 birača.
Iz Hrvatskog svjetskog kongresa ističu kako je poznata činjenica da je tijekom nekoliko proteklih izbornih ciklusa provedenih u Republici Hrvatskoj, znatno smanjen broj hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske koji konzumiraju temeljno ljudsko pravo – birati i biti biran što je i temeljno načelo demokracije.
„Primjerice u izbornom ciklusu 2010. godini u BiH, u kojoj istini za volju još uvijek najviše hrvatskih državljana izvan RH izlazi na izbore, od 266.679 registriranih birača nas 97.401 iskoristilo je svoje biračko pravo prema tadašnjem Izbornom zakonu RH. Promjenama Izbornog zakona, kojima je uvelike ograničena fizička dostupnost biračkih mjesta te je broj biračkih mjesta sveden samo na diplomatsko konzularna predstavništva, broj onih koji su u 2014. godini iskoristili svoje biračko pravo na izborima za Europski parlament drastično je smanjen”, napominju iseljenici.
Mnogi relevantni čimbenici izvan RH neophodnim drže potrebu žurnog razmatranje vraćanja prava na fizičku dostupnost mjestu glasovanja državljanima RH koji žive izvan domovine. Isti smatraju kako bi to uvelike pridonijelo jačanju osjećaja zajedništva te omogućilo jasnije izražavanje volje cjelokupnog biračkog tijela.
„Kako je na proteklim izborima za Europski parlament gotovo čitav svijet bio jedna izborna jedinica, a birani su zastupnici i predstavnici svih državljana Republike Hrvatske, smatramo da je veća fizička dostupnost biračkih mjesta mogla osnažiti i participaciju šireg biračkog tijela te uvelike pridonijeti transparentnosti i i reprezentativnosti unutar samog Parlamenta EU. Ovako je samo u BiH 266.679 birača reducirano na četiri diplomatsko konzularna predstavništva što je, uz činjenicu da se prethodno morao obaviti proces registracije, uvelike obeshrabrilo potencijalne birače da sudjeluju u procesu biranja svojih predstavnika na ovim izborima. Situacija s dostupnosti glasovanja Hrvatima iz drugih dijelova Europe i svijeta još je drastičnija, što se može vidjeti u priloženim tablicama“, istaknuli su iz HSK-a.
„Mišljenja smo kako se ova diskriminirajuća odredba Izbornog zakona RH što žurnije treba razmotriti te iznaći prikladniji oblik omogućavanja glasovanja većini hrvatskih građana koji stanuju na velikoj udaljenosti od hrvatskih konzulata i veleposlanstava. Ova bi izmjena vratila izgubljeno povjerenje između iseljeništva, Hrvata u BiH i Republike Hrvatske te ojačala nacionalno zajedništvo i daljnju suradnju, a istovremeno bi i slijedila smjernice propisane od strane Komisije o pravu glasa na nacionalnim izborima građana i stanovnika koji žive u inozemstvu“, zaključili su.
