Američki mediji, po kojima je izabrani američki predsjednik Donald Trump ‘udarao’ mjesecima, sada se sami udaraju po glavi zbog toga kako su pratili predsjedničku kampanju i izbore.
Kako se dogodilo da novinari ne vide da Republikanac grabi ka pobjedi? I je li njihova fasciniranost živopisnim Trumpom pridonijela njegovom uzletu? Je li Trumpovo neprestano svađanje s medijima, prema kojima je javnost duboko nepovjerljiva, zapravo doprinijela njegovoj pobjedi?
Neka su to od pitanja koja si postavljaju u medijskim kućama nakon “epskog promašaja”, kakvim je praćenje izborne kampanje ocijenila kolumnistica Washington Posta Margaret Sullivan.
“Kažimo to otvoreno: mediji su promašili cijelu priču”, napisala je Sullivan.
“U konačnici je ispalo da je golemi broj američkih glasača tražio je nešto drugačije. I unatoč tome što su glasači i vikali i vrištali o tome, većina novinara ih naprosto nije slušala”, smatra ona.
Novinar New York Timesa Jim Rutenberg ocjenjuje da je da većina medija propustila opipati “složeni puls” Amerike.
“Promašaj u utorak navečer bio je puno više od propusta u anketama”, smatra Rutenberg.
“Nije se uočio gnjev koji je ključao u velikom dijelu američkog biračkog tijela koje smatra da je zaobiđeno u parcijalnom gospodarskom oporavku, izdano trgovinskim sporazumima koje vide kao prijetnju svojim radnim mjestima i nedovoljno respektirano u političkom establišmentu, na Wall Streetu i u glavnim medijima”, dodaje Rutenberg.
Odnos medija i Trumpa bio je kompleksan od još trenutka kada je krenuo u predsjedničku utrku.
Sullivan kaže da je Trump bio “u velikoj mjeri potpomognut iznimnom medijskom pažnjom u svakom svom javnom pojavljivanju tijekom mjeseci borbe za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije”.
Neki analitičari navode da je medijsko pokrivanje Trumpa u to vrijeme bilo ekvivalentno vrijednosti dvije milijarde dolara oglašavanja, čime mu se u velikoj mjeri pomoglo u osvajanju predsjedničke nominacije.
Trump samoga sebe napravio zvijezdom
U studiji koju je vodio profesor komunikologije Chris Wells sa Sveučilišta u Wisconsinu navodi se da je Trump pretjerao stavljajući sebe sama u centar pažnje, uz stalno prisutne provokativne i čudnovate komentare, a mediji su se, u utrci za gledateljima, zakačili za to.
“Trump je pokazao jedinstvenu sposobnost da dominira vijestima, stalno vrteći novi ciklus priča i inicijativa koje su se potom posljedično morale medijski pratiti”, stoji u analizi Wellsa i njegovih kolega.
Neka izvješća govore o tome da su tv kanali CNN, Fox i MSNBC, koji se godinama bore za opstanak, zahvaljujući Trumpovoj kampanji jako dobro zaradili.
Po ocjeni profesora novinarstva Dana Kennedyja sa sveučilišta Northeastern, Trump “bolje od ikoga u javnom životu razumije moderne medije i sposoban je iskoristiti ih, čineći istodobno od sebe zvijezdu”.
“Priča je uvijek o njemu”, kaže Kennedy.
Korištenje društvenih mreža za vlastitu priču
On smatra da je nepravedno kritizirati medije da su propustili ‘pročitati’ raspoloženje biračkog tijela, ističući da je Clinton ipak pobijedila na razini cijele nacije (popular vote), iako nije osvojila potreban broj elektora.
“Mediji su obavili dobar posao prikazujući kakva je zapravo figura Donald Trump”, smatra Kennedy.
Kada su mediji postali agresivniji, propitujući Trumpove sumnjive financijske aranžmane ili pak njegovo napasništvo prema ženama, on je uzvraćao nazivajući to “lažima korumpiranih medija”.
U završnom dijelu kampanje velika većina glavnih medija u zemlji bila je kritična prema populističkom republikanskom kandidatu, od kojih su neki išli toliko daleko da su ga na svojim naslovnicama nazivali “lašcem”.
Čak i tada Trump je bio sposoban “ispričati svoju stranu priče” na društvenim mrežama i alternativnim internetskim portalima kako bi “omekšao” svoje pristaše ili ih čak dodatno motivirao.
Po Wellsovim riječima, Trump je upravljao “hibridnim medijskim sustavom” koristeći konvencionalne odnose s medijima u kombinaciji s društvenim mrežama “na kojima je poticao pristaše da šire njegova stajališta”.
Njegova taktika poklopila se s novom najnižom stopom američkog društvenog povjerenja u medije: Gallupovo ovogodišnje istraživanje utvrdilo je da samo 32 posto ispitanika ima povjerenja u sposobnost medija da “izvješćuju u potpunosti, točno i pošteno”.
“Ne mislim da će sada biti ikakva poboljšanja u odnosu s medijima jer Trump je Trump”, smatra Kennedy. “Ne vidim nikakva dokaza da će se on ponašati drugačije nego do sada”, ocijenio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
