Biskup Komarica: župljani Liskovice ni 22 godine nakon progonstva ne odustaju od povratka u svoj rodni kraj

Župljani župe Liskovica kod Mrkonjić Grada okupljeni iz više europskih zemalja svečano su u subotu, 19. srpnja proslavili blagdan sv. Ilije Proroka. Koncelebrirano misno slavlje u grobljanskoj kapeli predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica, a koncelebrirali su mrkonjićgradski župnik Darko Anušić i biskupov tajnik Zlatko Matić. Bio je to najveći vjernički skup župljana te prognaničke župe tijekom svih poratnih godina, objavila je danas IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od 500 župljana, među kojima veliki broj djece i mladih, došlo je na grobove svojih roditelja i predaka, te na zgarišta svojih spaljenih i devastiranih kuća.

Ta je župa sa svojih 1400 predratnih župljana bila prva od 75 posto župa Bnjolučke biskupije čiji su župljani morali napustiti svoje domove, svoju crkvu i groblja. Župna im je crkva najprije bila spaljena a onda do temelja srušena, a župna kuća i vjeronaučna dvorana tijekom rata spaljene.

Tijekom prvih desetak poratnih godina nitko se nije mogao vratiti na područje te župe, jer je tadašnja službena politika načelnika mrkonjićgradske općine izričito to zabranjivala, kako je banjolučkom biskupu izričito bilo rečeno u zgradi općine, kad je on u više navrata tražio mogućnost povratka prognanih katolika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takvu su politiku podržavali i službeni predstavnici međunarodnih institucija i organizacija zaduženih za ostvarivanje održivog povratka svih prognanih, koji su na biskupove višekratne molbe tvrdili da se prognani katolički žitelji Liskovice uopće ne misle više vratiti u svoje rodne župe.

Biskup Komarica je tijekom vjerničkog slavlja izrazio žaljenje što nikoga od domaćih i inozemnih političara, kao ni od međunarodnih organizacija nije bilo na tom slavlju da se osobno uvjeri što je prava istina o prognanim župljanima Liskovice, koji ni 22 godine nakon progonstva ne odustaju od želje za povratkom i ostankom u svom rodnom kraju.

Sve je na početku slavlja pozdravio upravitelj te patničke župe vlč. Anušić, zahvalivši im što su se okupili na groblju pored spaljene župne kuće i srušene župne crkve. Ispričao se biskupu i okupljenima što unatoč velikim naporima koje je zajedno sa skupinom župljana koji su se trajno vratili i žive u kućama koje su sami obnovili, nije uspio potpuno osposobiti spaljenu vjeronaučnu dvoranu da bi ona mogla ovom prigodom biti i blagoslovljena, kako su oni, a i biskup željeli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup je sve pozvao na zahvaljivanje Bogu što su dočekali “ovaj radosni dan” te na molitvu za sve župljane, žive i preminule. U propovijedi je biskup govorio o veličini starozavjetnog svetog proroka Ilije kao i o opravdanim razlozima što ga vjerni narod i Novog zavjeta štuje i utječe mu se u zagovor.

Čestitao je roditeljima koji ni u tuđini nisu zaboravili vrijednost vjere koju su baštinili od svojih predaka i zahvalio im što u toj vjeri odgajaju svoju djecu. Podsjetio je da svi oni koji se odmetnu od vjere u pravoga Boga lako postaju robovi raznih kumira i samozvanih ovozemaljskih bogova.

Ohrabrio je nazočne da, poput svetog proroka Ilije, ostanu postojani u svetoj vjeri koju naučava Kristova Crkva preko svećenika i biskupa. Zahvalio im je za slogu i odlučnost u konačnom obnavljanju vlastitih domova, kao i župne dvorane koja bi privremeno trebala služiti za redovita slavlje bogoslužja u župi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup je s pratnjom i predstavnicima župe pregledao do sada izvršene radove na obnovi vjeronaučne dvorane i izrazio svoje veliko zadovoljstvo.

Ove godine župa Liskovica obilježava 130 godina svoga postojanja kao župa. Prije je bila kapelanija susjedne župe Varcar Vakuf (današnji Mrkonjić Grad), piše IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.