Donald Trump izveo je jedan od najvećih obrata u povijesti američke politike pobijedivši u utorak Hillary Clinton nakon izborne kampanje koju je financirao s daleko manje novca nego njegova protukandidatkinja.
Sasvim nekonvencionalno kombinirajući društvene medije, govor bez dlake na jeziku i vješto korištenje besplatnih minuta televizijskog vremena, njujorški mogul nekretnina u svaki je glas američkih birača uložio manje od pet dolara, gotovo upola manje nego Clinton, pokazuje Reutersova financijska analiza izrađena uz pretpostavku da su oboje potrošili sva prikupljena sredstva.
Trumpova metoda srušila je prevladavajući koncept o presudnoj ulozi novca u američkoj politici i postavila pitanje može li znalački vođena kampanja s manje uloženog novca postati novi put u Bijelu kuću.
Politički stratezi i akademici ipak se slažu da će sljedeći kandidati teško moći ponoviti Trumpov uspjeh jer niti imaju njegovu popularnost stečenu televizijskim reality showom niti njegov talent za neprestano izazivanje kontroverza, a nisu ni vlasnici luksuznih ljetovališta zvučnih naziva.
Trump je prikupio najmanje 270 milijuna dolara otkako je počeo kampanju u lipnju 2015., što je tek nešto malo više od trećine novca koji je Obama potrošio za svoju drugu predsjedničku kampanju 2012., prema podacima Saveznog izbornog povjerenstva.
Prema podacima s birališta obrađenih rano u srijedu ujutro Trump je dobio 59 milijuna glasova, što znači da je izdvojio manje od pet dolara za svaki glas od prikupljenih 270 milijuna dolara.
Prema podacima tvrtke mediaQuant, Trump je besplatni medijski prostor iskoristio u vrijednosti od pet milijarda dolara, a to je dvostruko više od količine koju je iskoristila Clinton.
Za razliku od Trumpa Clinton je političarka s dugom karijerom u kojoj je bila američka državna tajnica, senatorica i prva dama.
Trump je dominirao u kampanji nametnuvši se provokativnom retorikom kojom je rušio tabue pa je vrijeđao žene, muslimane, useljenike.
Utrku za stranačku nominaciju za status kandidata u kojoj je eliminirao 16 republikanskih rivala Trump je financirao vlastitim novcem objašnjavajući da tako neće ovisiti ni o čijim interesima. No kada je jednom osvojio nominaciju republikanskog kandidata u predsjedničkoj utrci počeo je prikupljati male donacije po uzoru na demokrata Bernija Sandersa kojega je pak pobijedila Clinton.
Clinton je prikupila najmanje 521 milijun dolara, a služila se tradicionalnim tehnikama promocije putem skupih televizijskih oglasa i plaćanjem stotina ljudi koji su diljem zemlje agitirali za izlazak na birališta.
Potrošila je više od 237 milijuna na televizijske oglase i više od 42 milijuna na stotine agenata.
Njezinu su kampanju čekovima od više milijuna dolara financirali milijarderi poput financijskog stručnjaka Georgea Sorosa.
Drugim državama, u kojima su predsjedničke kampanje mnogo kraće i jeftinije, američki način vjerojatno se čini čudan, kaže Michael Traugott, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Michiganu i zaključuje da je taj sustav sada narušen.
“The System is Broken”, rekao je Traugott, upotrijebivši naslov filma o mladom idealistu koji volontira u predsjedničkoj kampanji i shvati da su visoki demokratski standardi iluzija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
