Europljani i Amerikanci u UN-u blokirali sastanak o Ukrajini koji traži Moskva

epa07468135 A handout photo made available by the United Nations (UN) shows a wide view of the Security Council meeting on the situation in the Middle East (Syria), in New York, New York, USA, 27 March 2019 (issued 28 March 2019). The Security Council met on 27 March at the request of Syria following the US decision to recognize Israel's sovereignty over the Golan Heights in violation of international law. EPA/UN PHOTO/ESKINDER DEBEBE HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Europljani i Amerikanci su u ponedjeljak blokirali sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o jeziku u Ukrajini, koji je tražila Rusija na dan stupanja na dužnost novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zeleneskija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Protiv sastanka se izjasnilo 6 zemlja, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Belgija i Sjedinjene Države. Pet zemalja je glasalo za sastanak i to Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, a četiri su bile suzdržane Indonezija, Bjelokosna Obala, Peru i Kuvajt.

Tijekom prethodnih glasanja Vijeća sigurnosti nitko nije raspolagao pravom veta.

U pismu krajem prošlog tjedna ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia je tražio održavanje tog hitnog sastanka i spomenuo ukrajinski zakon o korištenu ukrajinskog kao nacionalnog jezika, u čemu Moskva vidi izravno kršenje duha i slova odrebdi sporazuma iz Minska iz 2015. koje su potvrđene rezolucijom UN-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj zakon, koji treba stupiti na snagu sredinom srpnja, je 25. travnaj izglasao parlament i već tada ga je Rusija osudila. Zakon proširuje kvote ukrajinskog jezika u audio-vizualnim medijima.

Rusija je zatražila taj sastanak bez prethodne najave, kritizirao je francuski veleposlanik u UN-u Francois Delattre, u objašnjenju francuskog odbijanja sastanka. “Tim sastankom se pokušava dovesti u nepriliku predsjednika Zelenskija”, upozorio je, a to su stajalište podržale Njemačka, Poljska i Sjedinjene Države.

“Nema rusko-ukrajinskog sukoba”, odgovorio je Nebenzia i rekao da je kriza na istoku Ukrajine ukrajinski problem. On je upozorio da bi stupanjem zakona o jeziku na snagu došlo do “prisilne ukrajinizacije na istoku zemlje”, gdje živi rusofona manjina. On je također ocijenio da je zakon u suprotnosti s ukrajinskim ustavom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitanje jezika je teško u Ukrajini koja je bila u sastavu Ruskog carstva i SSSR-a i gdje je korištenje ukrajinskog bilo ograničeno ili ponekad i zabranjeno.

Korištenje ukrajinskog je napredovalo nakon pada Sovjetskog Saveza 1991., i još više od 2014. i početka krize s Rusijom. Ta zemlja s blizu 45 milijuna stanovnika ima veliku rusofonu zajednicu na istoku i jugu zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.