(FOTO) U Kući cvijeća u Beogradu okupljanje štovatelja komunističkog diktatora Josipa Broza Tita

Beograd, 25.05.2019. - Stotine ljudi iz cijele bivše Jugoslavije - od Slovenije i Istre do Makedonije - odalo je danas u Beogradu počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu u povodu 25. svibnja, Dana mladosti koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički, državni praznik. foto HINA/ Velimir ILIĆ/ ml

Nekolicina ljudi s područja bivše Jugoslavije odala je u subotu u Beogradu počast komunističkom diktatoru Josipu Brozu Titu u povodu 25. svibnja, Dana mladosti koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički, državni praznik.

Titovi štovatelji, preživjeli članovi Saveza udruga boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te članovi udruga koji baštine sjećanje na Tita, okupili su se i s vijencima, cvijećem, te zastavama bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, u mimohodu odali počast u Kući cvijeća.

Oni su, organizirano autobusima ili osobnim automobilima, od jutra pristizali na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište komunističkog diktatira.

Mnogi od njih nosili su kape “titovke”, bedževe s Titovim likom, ordenje i odličja iz bivše SFRJ, a pojedini su došli u društvu svojih unuka, s crvenim pionirskim maramama oko vrata.

Tko je bio Josip Broz Tito?

Josip Broz Tio bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.

Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.
Tada je ubijeno po Staljinovom nalogu čitavo vodstvo Komunističke partije i stotine viđenijih članova, a na čelo Partije došao je Tito. Na vlast dolazi 1945. i bio je doživotni predsjednik Komunističke Jugoslavije i države Jugoslavije vladajući kao diktator.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila; žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.

Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija ubojstava, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.

U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.

Izvor: narod.hr/hina