Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u Novu Kaledoniju koja je već danima zahvaćena teškim nemirima i izjavio je da će policijska pojačanja ostati ondje koliko god bude potrebno.
Macron je s članovima vlade doputovao na taj francuski pacifički otok s ciljem okončanja krvavih nereda koji su izbili zbog sporne izborne reforme.
Šestero osoba ubijeno je u neredima koji su za sobom ostavili opljačkane trgovine te zapaljene automobile i poslovne objekte od kada su počeli prije više od tjedan dana, izvijestio je HRT.
“U nadolazećim satima i danima, bit će zakazane velike nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak u cijelosti će biti ponovno uspostavljen jer drugog izbora nema”, rekao je Macron tijekom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima otoka.
Macron se nada skorom okončanju izvanrednog stanja, ali najavljuje ostanak policije
S obzirom na to da je otok pod izvanrednim stanjem, Macron je rekao da će dodatno osiguranje od ukupno 3000 ljudi ostati čak i tijekom Olimpijskih igara u Parizu, ako bude potrebno.
>24. rujna 1853. Nova Kaledonija – znate li da je Francuska posjedovala kažnjeničku koloniju sličnu britanskoj Australiji?
“Osobno vjerujem da izvanredno stanje ne bi trebalo biti produljeno”, rekao je, dodajući da će ono biti ukinuto tek kada prosvjednici uklone barikade s cesta.
Prosvjednici se boje da će izborna reforma, koju su već usvojili zakonodavci u matičnoj Francuskoj udaljenoj oko 16,000 kilometara, razrijediti glasove autohtonih Kanaka. Oni čine 40 posto populacije otoka od 270.000 ljudi i otežati uspjeh bilo kojeg budućeg referenduma o neovisnosti.
Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine, stanovnici su glasovali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasovanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.
Svi čimbenici za zajedničkim stolom, ali bez vidljive perspektive
S obzirom na to da je riječ o ustavnoj reformi, za njezino usvajanje potreban je sastanak oba doma parlamenta, a Macron tek treba najaviti datum za to.
Politički čelnici autohtonih Kanaka pridružili su se sastanku s Macronom. Među njima je i predsjednik vlade Nove Kaledonije Louisa Mapoua i predsjednika njezinog Kongresa Rocha Wamytana, koji je bio potpisnik Sporazuma iz Noumee iz 1998. Tim je sporazumom okončano desetljeće nasilja i zacrtan put do postupne autonomije.
Macron je rekao da je cilj sastanka, koji uključuje i francuske lojaliste, bio vratiti sve strane za stol.
>Poljski general: ‘Francuska zagovara EU vojsku jer je njihov potencijal za kolonijalizam preslab’
Macron je ranije u četvrtak rekao novinarima da će povratak miru i sigurnosti biti glavni prioriteti njegova putovanja. Najavio je da će se pozabaviti najosjetljivijim političkim pitanjima Nove Kaledonije.
Suradnici kažu da Macron nema unaprijed smišljen plan i da će razgovarati sa svim stranama o obnovi nakon nereda, kao i o politici. Međutim, malo je vjerojatno da će žuriti s bilo kojom važnom odlukom.
Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. i koloniji dala status prekomorskog teritorija 1946. Nova Kaledonija treći je svjetski proizvođač nikla, ali sektor je u krizi i svaki peti stanovnik živi ispod praga siromaštva.
Tisuće turista ostale su zarobljene zbog nemira, a Francuska, Australija i Novi Zeland organiziraju letove kako bi evakuirali stotine ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
